UČESTALO ZIJEVANJE, NADUTOST I HLADNE NOGE

1. Napetost se ne osjeća samo kroz zabrinute misli. Ponekad je prate ubrzano lupanje srca, nelagoda u stomaku, drhtanje ili promjene disanja. Ipak, zijevanje, gasovi i hladna stopala nisu dovoljni da bi se zaključilo da neko ima anksioznost — svaki od tih simptoma može imati različite uzroke.

Kada primijetimo nešto neobično u svom tijelu, prirodno je da poželimo brzo objašnjenje. Problem nastaje kada se nekoliko čestih tegoba predstavi kao siguran znak jednog oboljenja.

Anksioznost može imati tjelesne simptome, ali procjena uključuje i osjećanja, misli, trajanje tegoba i njihov uticaj na svakodnevni život. Među mogućim simptomima nalaze se napetost, nemir, teškoće s koncentracijom, problemi sa spavanjem, probavne smetnje i osjećaj nedostatka zraka.

Kada zabrinutost postaje problem?

Povremena tjeskoba javlja se pred važan razgovor, pregled ili promjenu u životu. Sama po sebi ne znači da postoji poremećaj.

Pažnju zaslužuje zabrinutost koju je teško kontrolisati i koja počinje ograničavati svakodnevicu. Osoba možda teško odmara, stalno očekuje nepovoljan ishod ili izbjegava situacije koje je ranije obavljala bez većih poteškoća.

Kod generaliziranog anksioznog poremećaja procjenjuje se, između ostalog, dugotrajna zabrinutost zbog različitih životnih tema. Ne treba čekati mjesecima da biste potražili pomoć ako vas tegobe već sada opterećuju.

Zijevanje ne znači automatski nedostatak kisika

Učestalo zijevanje ne treba predstavljati kao dokaz anksioznosti niti na osnovu njega zaključivati da organizmu nedostaje kisika.

Važno je razmotriti okolnosti: koliko spavate, kada se zijevanje pojavljuje i prate li ga druge tegobe. Ako traje, mijenja se ili vas zabrinjava, opišite ga ljekaru.

Iako anksioznost može biti praćena osjećajem nedostatka zraka ili teškoćama s gutanjem, ni te simptome ne treba automatski pripisivati emocionalnoj napetosti. Procjena po potrebi uključuje pregled kako bi se razmotrili i fizički uzroci.

Nadutost i gasovi imaju više mogućih objašnjenja

Probavne tegobe mogu pratiti napetost, ali gasovi nisu poseban test za anksioznost.

Nadutost se može javiti zbog hrane i gaziranih napitaka, gutanja zraka tokom jela, zatvora, intolerancije na određenu hranu ili drugih probavnih stanja. NHS među mogućim uzrocima navodi i sindrom iritabilnog crijeva te celijakiju.

Korisno je obratiti pažnju na to javlja li se nelagoda nakon određenih obroka ili u određenim situacijama. Jedite bez žurbe i nemojte uvoditi brojne zabrane u ishrani bez jasnog razloga.

Upornu nadutost treba procijeniti, umjesto unaprijed zaključiti da je „samo od nervoze“.

Hladna stopala nisu dijagnoza

Hladne ruke ili noge također nisu dovoljne za zaključak da imate anksiozni poremećaj. Iz samog osjećaja hladnoće ne može se pouzdano procijeniti ni stanje cirkulacije.

Ako su tegobe nove, česte ili praćene bolom, utrnulošću ili promjenama boje kože, razgovarajte s ljekarom. Posebno nemojte samostalno objašnjavati naglu, izraženu promjenu samo stresom.

Kako izgleda stručna procjena?

Na razgovoru možete očekivati pitanja o tome kada su simptomi počeli, koliko često se javljaju, šta ih pojačava i kako utiču na san, posao i odnose.

Korisno je unaprijed zapisati nekoliko primjera. Recite i koje lijekove ili dodatke koristite te koliko kofeina unosite. Nije potrebno sami pronaći dijagnozu prije dolaska.

Kod anksioznih poremećaja liječenje može uključivati psihoterapiju, lijekove ili njihovu kombinaciju. Kognitivno-bihevioralna terapija jedan je od dobro proučenih pristupa. Izbor zavisi od potreba i zdravstvenog stanja osobe.

Lovor nije zamjena za liječenje

U kućnim savjetima često se preporučuje lovorov list kao sredstvo za smirenje, regulisanje pritiska ili liječenje različitih bolesti. Takva obećanja ne treba preuzimati kao provjerene preporuke.

Upotreba lovora kao začina nije isto što i terapijska primjena. Nemojte ga koristiti umjesto propisane terapije niti paliti listove i udisati dim radi „otvaranja disajnih puteva“.

Biljni pripravci također mogu imati neželjene efekte i interakcije s lijekovima. O njihovoj redovnoj upotrebi u svrhu liječenja razgovarajte sa zdravstvenim stručnjakom.

Disanje može pomoći, ali bez forsiranja

Kada ste napeti, pokušajte sjesti udobno, osloniti stopala o pod i opustiti ramena. Dišite mirno, tempom koji vam odgovara.

Nije potrebno stalno uzimati najveći mogući udah niti na silu kontrolisati svaki pokret grudnog koša. Ako vas usmjeravanje pažnje na disanje dodatno uznemirava, možete pažnju prebaciti na prostor oko sebe: osjetiti oslonac stolice ili imenovati nekoliko predmeta koje vidite.

Vježbe smirivanja mogu biti podrška, ali nisu način da se novi ili jaki fizički simptomi proglase bezazlenim.

Kod iznenadnog jakog otežanog disanja, bola u prsima ili gubitka svijesti potrebna je hitna medicinska procjena.

Joga i meditacija mogu biti dio rutine

Nekim ljudima prijaju lagano istezanje, joga ili kratke vježbe svjesne pažnje. Istraživanja ukazuju na moguće koristi za simptome anksioznosti, ali joga nije potvrđena kao zamjena za osnovno liječenje anksioznih poremećaja. Položaji također nisu jednako prikladni za svakoga.

Za početak ne morate podizati noge uza zid niti zauzimati zahtjevne položaje. Možete nekoliko minuta mirno sjediti ili ležati u udobnom položaju, bez forsiranja i bola.

Ako tokom vježbanja osjetite vrtoglavicu, bol ili pojačanu nelagodu, prekinite.

Čaj, čokolada i med nisu terapija za anksioznost

Omiljeni napitak ili mala poslastica mogu biti ugodan dio dana. Međutim, nije opravdano obećavati da med uklanja tjeskobu ili da čokolada pouzdano reguliše hormone stresa.

Zeleni čaj sadrži kofein, pa nije automatski najbolji izbor za osobu koja je na njega osjetljiva. Smanjenje kofeina i dovoljno sna mogu pomoći u upravljanju simptomima uz odgovarajuću stručnu podršku.

Umjesto oslanjanja na jednu namirnicu, pažnju posvetite održivim navikama: redovnim obrocima, odmoru i kretanju koje vam odgovara.

Podrška počinje razgovorom

Šetnja, muzika, vrijeme s ljubimcem ili razgovor s bliskom osobom nekome mogu pružiti predah. Ne morate odmah pronaći tehniku koja djeluje svaki put.

Ako se napetost ponavlja, remeti san ili vas navodi da izbjegavate svakodnevne aktivnosti, potražite stručnu podršku. NHS među korisnim koracima navodi razgovor o osjećanjima, fizičku aktivnost i tehnike opuštanja.

Zijevanje, nadutost i hladna stopala posmatrajte kao tegobe koje treba razumjeti, a ne kao gotovu dijagnozu. Uz odgovarajuću procjenu lakše ćete saznati šta ih uzrokuje i dobiti pomoć koja odgovara stvarnom problemu.