Sve više ljudi ima masnu jetru: Problem nije u alkoholu već skriveni šećeri koje svakodnevno unosimo krozu hranu! 🍬🍭
- Kada se spomene masna jetra, većina ljudi prvo pomisli na pretjeranu konzumaciju alkohola. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ovo stanje sve češće javlja i kod osoba koje alkohol piju rijetko ili ga uopšte ne konzumiraju.
Jedan od razloga može biti način ishrane, odnosno prekomjeran unos dodanih šećera i industrijski prerađene hrane. Posebnu pažnju posljednjih godina privlači glukozno-fruktozni sirup, sastojak koji se nalazi u velikom broju proizvoda koje svakodnevno kupujemo.
Skriveni šećeri nalaze se gotovo svuda
Mnogi vjeruju da su smanjili unos šećera čim prestanu stavljati šećer u kafu ili izbjegavaju kolače.
Međutim, najveći problem često predstavljaju skriveni šećeri koji se nalaze u industrijskoj hrani.
Na deklaracijama ih možemo pronaći pod različitim nazivima, kao što su:
- glukozni sirup,
- fruktozni sirup,
- glukozno-fruktozni sirup,
- kukuruzni sirup,
- sirup bogat fruktozom.
Iako nazivi zvuče različito, riječ je o zaslađivačima koji se koriste kako bi hrana bila slađa, ukusnija i duže zadržala svježinu.
Zašto prehrambena industrija toliko koristi ove sirupe?
Razlog je jednostavan.
Glukozno-fruktozni sirup je jeftin za proizvodnju, lako se miješa s drugim sastojcima i daje intenzivan sladak ukus.
Osim toga, poboljšava teksturu proizvoda i produžava njihov rok trajanja, zbog čega ga proizvođači često dodaju u:
- gazirana pića,
- sokove,
- kekse,
- čokolade,
- industrijske kolače,
- žitarice za doručak,
- voćne jogurte,
- umake,
- preljeve,
- gotova jela.
Mnogi ljudi ga unose svakodnevno, a da toga nisu ni svjesni.
Prirodna i industrijska fruktoza nisu isto
Često se može čuti da je fruktoza zdrava jer se nalazi u voću.
To jeste tačno, ali postoji velika razlika između fruktoze iz svježeg voća i industrijski proizvedene fruktoze.
Kada jedemo voće, zajedno sa prirodnim šećerima unosimo:
vlakna,
vitamine,
minerale,
vodu,
antioksidanse.
Vlakna usporavaju apsorpciju šećera i produžavaju osjećaj sitosti.
Industrijski sirupi, s druge strane, predstavljaju koncentrisani izvor šećera bez vlakana i većine korisnih hranjivih sastojaka.
Zbog toga ih je mnogo lakše unijeti u velikim količinama.
Kako prevelik unos može uticati na jetru?
Glukozu mogu koristiti gotovo sve ćelije u organizmu kao izvor energije.
Fruktoza se najvećim dijelom prerađuje u jetri.
Kada se unosi umjereno, organizam je uglavnom može bez problema obraditi. Međutim, ako se svakodnevno konzumiraju velike količine zaslađenih proizvoda, jetra postaje dodatno opterećena.
Kod nekih osoba to može doprinijeti nakupljanju masti u jetri, stanju poznatom kao nealkoholna masna bolest jetre.
Važno je naglasiti da masna jetra nastaje zbog više faktora, među kojima su:
prekomjerna tjelesna težina,
gojaznost,
sjedilački način života,
dijabetes tipa 2,
inzulinska rezistencija,
nezdrava ishrana,
genetska predispozicija.
Dakle, nije riječ samo o jednom sastojku, već o ukupnom načinu života.
Zašto nakon slatkiša brzo ponovo ogladnimo?
Jedan od razloga zbog kojeg mnogi teško odolijevaju industrijskim slatkišima jeste činjenica da oni često ne stvaraju dugotrajan osjećaj sitosti.
Nakon gaziranog pića ili slatke grickalice energija brzo poraste, ali jednako brzo i opadne, pa se vrlo brzo javlja nova želja za hranom.
Na taj način lako dolazi do prekomjernog unosa kalorija i postepenog povećanja tjelesne težine.
Gdje se glukozno-fruktozni sirup najčešće nalazi?
Ovaj sastojak prisutan je u velikom broju proizvoda koje mnogi svakodnevno konzumiraju.
Najčešće ga možemo pronaći u:
bezalkoholnim pićima,
energetskim napicima,
kupovnim sokovima,
sladoledima,
čokoladicama,
keksima,
industrijskim kolačima,
voćnim jogurtima,
žitaricama za doručak,
gotovim desertima,
pojedinim kečapima i umacima.
Zbog toga je korisno povremeno pročitati deklaraciju proizvoda koje kupujemo.
Kako smanjiti unos skrivenih šećera?
Nije potrebno potpuno izbaciti sve slatko iz ishrane.
Mnogo je važnije napraviti male, ali dugoročne promjene.
Stručnjaci preporučuju:
birati svježe voće umjesto industrijskih slatkiša,
piti više vode umjesto zaslađenih napitaka,
češće pripremati obroke kod kuće,
čitati sastav proizvoda prije kupovine,
birati manje prerađene namirnice,
povećati unos povrća i vlakana.
Takve navike mogu pomoći u smanjenju ukupnog unosa dodanih šećera i doprinijeti očuvanju zdravlja.
Masna jetra nije uvijek posljedica alkohola. Kod velikog broja ljudi povezana je s načinom ishrane, viškom kilograma i prekomjernim unosom dodanih šećera iz industrijski prerađene hrane.
Glukozno-fruktozni sirup jedan je od najčešće korištenih zaslađivača u prehrambenoj industriji, zbog čega ga mnogi unose svakodnevno, a da toga nisu svjesni.
Zato je korisno obratiti pažnju na deklaracije proizvoda i dati prednost svježim i manje prerađenim namirnicama. Male promjene u svakodnevnoj ishrani mogu dugoročno imati veliki značaj za zdravlje jetre i cijelog organizma.
