RUSKI KARDIOLOG DAO UPOZORENJE: Ni premalo ni previše vode nije dobro 💧🥛
- Godinama slušamo savjete da treba piti što više vode. Na društvenim mrežama i brojnim portalima često se mogu pronaći preporuke da dan treba započeti s nekoliko velikih čaša vode ili da svaka osoba mora popiti određenu količinu tečnosti bez obzira na okolnosti.
Međutim, pojedini ljekari upozoravaju da potrebe za vodom nisu iste kod svih ljudi. Na količinu tečnosti koju organizam treba utiču brojni faktori, poput tjelesne težine, fizičke aktivnosti, temperature okoline, zdravstvenog stanja i ishrane. Upravo zato univerzalna pravila ne mogu odgovarati svima.
Među onima koji na to skreću pažnju je i ruski kardiolog Aleksandar Leonidovič Mijašnikov, koji smatra da pretjerano oslanjanje na opće savjete s interneta može biti jednako problematično kao i nedovoljan unos tečnosti.
Da li zaista moramo piti nekoliko litara vode dnevno?
Često se može čuti preporuka da svaka osoba treba unositi oko 25 do 35 mililitara vode po kilogramu tjelesne mase. Iako ovakve formule mogu poslužiti kao okvirna smjernica, one ne uzimaju u obzir individualne razlike među ljudima.
Dr. Mijašnikov ističe da organizam vodu ne dobija isključivo iz čaše.
Prema njegovom objašnjenju, postoje tri glavna izvora tečnosti:
pića poput vode, čaja, kafe, mlijeka, sokova i supa
hrana, naročito voće i povrće koje sadrži velike količine vode
voda koja nastaje tokom prirodnih metaboličkih procesa u organizmu.
Zbog toga količina obične vode koju treba popiti može značajno varirati od osobe do osobe.
Kako organizam reguliše količinu vode?
Jedna od zanimljivijih činjenica koju ističe ovaj kardiolog jeste da organizam ne reguliše ravnotežu tečnosti samo prema tome koliko smo popili.
Mnogo važniju ulogu imaju hormoni koji prate koncentraciju natrija, odnosno soli, u krvi.
Kada organizmu nedostaje vode, koncentracija soli raste. Mozak tada aktivira osjećaj žeđi i oslobađa antidiuretski hormon, zbog čega bubrezi zadržavaju više vode i smanjuju njeno izlučivanje.
S druge strane, kada se u kratkom vremenu unese velika količina vode, koncentracija natrija može pasti.
Može li previše vode biti opasno?
Iako je dehidracija ozbiljan zdravstveni problem, ni pretjerano ispijanje vode nije bez rizika.
Ako se u vrlo kratkom vremenu popiju velike količine vode, naročito nekoliko litara odjednom, može doći do razrjeđivanja natrija u krvi. Ovo stanje poznato je kao Hiponatremija i u težim slučajevima može izazvati glavobolju, mučninu, povraćanje, zbunjenost, grčeve, pa čak i stanje opasno po život.
Takve situacije su rijetke i uglavnom se javljaju kod ekstremnog unosa vode ili određenih zdravstvenih stanja.
Da li voda rasteže želudac?
Na internetu se često mogu pronaći tvrdnje da ispijanje velikih količina vode trajno povećava želudac.
U stvarnosti, želudac je veoma elastičan organ koji se prirodno širi i skuplja tokom obroka i unosa tečnosti. Nema pouzdanih naučnih dokaza da povremeno ispijanje većih količina vode trajno “rasteže” želudac ili samo po sebi dovodi do povećanog apetita.
Međutim, ispijanje vrlo velikih količina vode odjednom može izazvati osjećaj nelagode, nadutosti ili punoće.
Koliko vode je zapravo potrebno?
Većina stručnih organizacija naglašava da potrebe za tečnošću zavise od brojnih faktora.
Na njih utiču:
tjelesna masa
fizička aktivnost
temperatura i vlažnost zraka
ishrana
trudnoća i dojenje
određene bolesti i terapije.
Kod većine zdravih ljudi osjećaj žeđi predstavlja pouzdan signal da je organizmu potrebna tečnost. Osim toga, boja mokraće može biti koristan pokazatelj hidratacije – svijetložuta boja uglavnom ukazuje na dobar nivo unosa tečnosti.
Kada treba biti posebno oprezan?
Dr. Mijašnikov navodi da u svojoj praksi povremeno susreće osobe koje svakodnevno unose i po nekoliko litara vode više nego što je organizmu potrebno.
Kod nekih ljudi to može biti povezano sa stanjem poznatim kao Psihogena polidipsija, koje zahtijeva medicinsku procjenu i liječenje.
S druge strane, povećana žeđ može biti simptom i drugih zdravstvenih problema, poput Dijabetes ili bolesti bubrega, pa je važno obratiti pažnju ako se javlja iznenada ili je neuobičajeno izražena.
Na kraju, najvažnija poruka nije da treba piti što više ili što manje vode, već da treba slušati potrebe vlastitog organizma. Voda je neophodna za normalno funkcionisanje svih organa, ali kao i kod mnogih drugih stvari, ključ je u ravnoteži. Umjesto da slijepo pratite savjete s interneta ili univerzalne formule, prilagodite unos tečnosti svojim navikama, zdravstvenom stanju i uslovima u kojima živite. Ako imate hronične bolesti, probleme sa srcem ili bubrezima ili ste primijetili neuobičajeno veliku žeđ ili potrebu za unosom vode, najbolje je potražiti savjet ljekara koji može dati preporuke prilagođene upravo vašem organizmu.
