Ovo je tajna naroda Hunza: Da li kajsije zaista čuvaju zdravlje i dug život? 🍑🍑
- Priče o narodu Hunza već godinama privlače pažnju ljudi širom svijeta. Često se tvrdi da žive izuzetno dugo, da rijetko obolijevaju i da svoju vitalnost duguju jednostavnoj ishrani, čistom zraku, kretanju i posebnoj ljubavi prema kajsijama.
Posebno se spominje da u njihovoj ishrani važno mjesto zauzimaju svježe i sušene kajsije, kao i tradicionalni način života koji uključuje mnogo fizičke aktivnosti, skromnu hranu i boravak u prirodi.
Ipak, važno je odmah reći istinu:
Ne postoje pouzdani dokazi da narod Hunza nikada ne obolijeva od raka, niti da svi redovno žive 120 godina. Takve tvrdnje su često dio popularnih priča o dugovječnosti, ali nisu naučno potvrđene. Također, tvrdnje da sjemenke kajsije ili takozvani „vitamin B17“ liječe ili sprečavaju rak nisu dokazane, a košpice kajsije mogu biti opasne jer sadrže amygdalin, supstancu koja se u tijelu može pretvoriti u cijanid.
Ali to ne znači da kajsije nisu vrijedna i zdrava namirnica. Naprotiv, kajsije mogu biti odličan dio raznovrsne ishrane, samo ih treba predstaviti realno — kao voće koje podržava zdravlje, a ne kao čudesni lijek.
Ko su Hunza ljudi i zašto se o njima toliko govori?
Hunza narod živi u planinskoj dolini na području današnjeg Pakistana. Zbog izolovanog načina života, jednostavne ishrane i fizički aktivne svakodnevice, često se spominju kao primjer naroda koji živi zdravije od modernog čovjeka.
Njihova tradicionalna ishrana povezuje se s namirnicama poput:
svježeg voća,
sušenih kajsija,
orašastih plodova,
povrća,
mahunarki,
žitarica,
mliječnih proizvoda,
jednostavnih domaćih jela.
Upravo zbog toga mnogi vjeruju da se njihova snaga i dugovječnost kriju u prirodnoj hrani i načinu života bez pretjerano prerađenih proizvoda.
Međutim, popularne tvrdnje o tome da Hunza ljudi masovno žive preko 120 godina i da ne poznaju bolesti nisu pouzdano potvrđene. Kritike tih tvrdnji navode da za ekstremne godine života često nema valjane dokumentacije, a tvrdnje o potpunom odsustvu bolesti nisu realne.
Inspiraciju iz njihovog načina života možemo uzeti, ali ne treba vjerovati svakoj senzacionalnoj tvrdnji bez dokaza.
Kajsije – voće koje zaslužuje mjesto u ishrani
Kajsije su ukusno, lagano i hranjivo voće. Mogu se jesti svježe, sušene, u kompotu, džemu ili kao dodatak zobenim pahuljicama, kolačima i zdravim užinama.
Njihova prednost je u tome što sadrže korisne nutrijente i mogu pomoći da ishrana bude prirodnija i bogatija.
Šta kajsije sadrže?
Kajsije su poznate po tome što sadrže:
vlakna,
beta-karoten,
kalijum,
vitamin C,
antioksidanse,
prirodne šećere,
biljne pigmente koji im daju narandžastu boju.
Beta-karoten je posebno zanimljiv jer se u tijelu može pretvarati u vitamin A, koji je važan za normalnu funkciju vida, kože i imuniteta.
To ne znači da kajsije mogu „vratiti vid“ ili izliječiti bolesti oka, ali mogu biti dio ishrane koja podržava opće zdravlje.
Kajsije i probava
Jedna od najvažnijih koristi kajsija jeste sadržaj vlakana.
Vlakna su važna za normalan rad crijeva, bolju probavu i osjećaj sitosti. Ako u ishrani imate premalo voća, povrća i cjelovitih žitarica, dodavanje kajsija može biti mali, ali koristan korak.
Sušene kajsije se posebno često koriste kada ljudima treba prirodna užina, ali s njima treba biti umjeren jer imaju više koncentrisanog šećera nego svježe kajsije.
Koristan savjet
Ako jedete sušene kajsije, dovoljno je nekoliko komada dnevno. Najbolje ih je kombinovati s orasima, bademima ili jogurtom, jer tako obrok postaje uravnoteženiji.
Da li kajsije sprečavaju rak?
Ovo je dio u kojem treba biti posebno oprezan.
Kajsije su zdravo voće i sadrže antioksidanse, ali nema dokaza da kajsije same sprečavaju ili liječe rak. Zdravlje se ne gradi jednom namirnicom, nego ukupnim načinom života: ishranom, kretanjem, snom, izbjegavanjem cigareta, umjerenošću u alkoholu i redovnim pregledima.
Najveća opasnost kod ovakvih tekstova nastaje kada se ljudima pošalje poruka da jedna namirnica može zamijeniti medicinu. To nije tačno.
Ako neko ima ozbiljnu bolest, prirodna ishrana može biti podrška, ali ne smije zamijeniti ljekara, dijagnostiku i terapiju.
Posebno upozorenje: sjemenke kajsije nisu bezazlene
U mnogim tekstovima se spominju sjemenke kajsije i takozvani „vitamin B17“. Međutim, naziv „vitamin B17“ je popularan naziv za amygdalin ili laetrile, ali ta supstanca nije priznata kao pravi vitamin koji je potreban ljudskom tijelu.
Nacionalni institut za rak navodi da laetrile/amygdalin nije pokazao antikancerogeno djelovanje u ljudskim kliničkim ispitivanjima, dok Cancer Research UK upozorava da se laetrile u tijelu može pretvoriti u cijanid, otrovnu supstancu.
Evropska agencija za sigurnost hrane upozorila je da već više od tri male sirove košpice kajsije, ili manje od pola velike košpice, može preći siguran nivo unosa za odraslu osobu u jednoj porciji.
Važno
Nemojte koristiti košpice kajsije kao lijek protiv raka ili bilo koje druge bolesti.
To može biti opasno, posebno ako se jedu u većim količinama.
Šta zaista možemo naučiti iz priče o Hunza narodu?
Iako su mnoge tvrdnje o Hunza narodu pretjerane, jedna poruka ipak ima smisla: jednostavan način života može mnogo značiti za zdravlje.
Ne treba tražiti čudesnu tajnu u jednoj voćki, nego pogledati širu sliku.
Njihov način života često se povezuje sa:
više kretanja,
više boravka u prirodi,
manje industrijske hrane,
više voća i povrća,
jednostavnijim obrocima,
manje šećera i prerađevina,
skromnijim načinom ishrane.
To su navike iz kojih zaista možemo nešto naučiti.
Nije poenta da svi živimo kao planinski narod. Poenta je da se vratimo jednostavnijim izborima: manje gotove hrane, manje grickalica, manje zaslađenih pića, a više prirodnih namirnica.
