Kako zaustaviti svađu? Ova riječ će potpuno promijeniti tok vašeg razgovora

  1. Svađe su dio svakodnevnog života. Dešavaju se među partnerima, članovima porodice, prijateljima i kolegama, a često počinju zbog sitnice koja se u nekoliko minuta pretvori u mnogo ozbiljniji sukob.

Kada emocije porastu, većina ljudi reaguje instinktivno. Pokušavamo se odbraniti, dokazati da smo u pravu ili uzvratiti istom mjerom. Upravo tada razgovor često izlazi iz okvira početnog problema i pretvara se u nadmetanje ko će imati posljednju riječ.

Ipak, postoji jednostavan način da se prekine takav obrazac.

Ponekad je dovoljno mirno izgovoriti samo jednu riječ:

„Da.“

Na prvi pogled može djelovati kao da time priznajete da je druga osoba u pravu, ali poenta je sasvim drugačija.

„Da“ ne mora značiti da se slažete

U napetom razgovoru riječ „da“ može značiti:

čujem šta govoriš
razumijem da tako vidiš situaciju
ne želim nastaviti svađu ovim tempom
neću odgovoriti novim napadom

To je velika razlika.

Kada sagovornik očekuje odbranu ili protivnapad, a umjesto toga dobije smiren odgovor, ritam svađe može se naglo promijeniti.

Odjednom nema nove rečenice na koju mora uzvratiti.

Nema novog argumenta.

Nema dodatnog goriva za sukob.

Zašto ljudi tokom svađe često kažu stvari zbog kojih kasnije žale?

Problem nije samo u tome što se ne slažemo.

Kada se osjećamo napadnuto, povrijeđeno ili nepravedno optuženo, odgovor često dolazi prije nego što uopšte razmislimo šta želimo postići.

Jedna osoba podigne ton.

Druga odgovori još glasnije.

Zatim se izvlače stare zamjerke, raniji problemi i rečenice koje nemaju mnogo veze s prvobitnom temom.

Tada cilj više nije pronaći rješenje.

Cilj postaje pobijediti.

Upravo zbog toga kratka pauza može biti važnija od savršeno smišljenog argumenta.

Jedna riječ može napraviti prostor za razmišljanje

Smireno „da“ može poslužiti kao svojevrsna kočnica.

Umjesto da odmah izgovorite sve što vam je palo na pamet, dobijate nekoliko sekundi da procijenite šta se zapravo dešava.

Zapitajte se:

Da li ova osoba želi riješiti problem ili trenutno samo izbacuje ljutnju?

Da li moj sljedeći odgovor pomaže razgovoru ili će ga učiniti još gorim?

Da li je potrebno odgovoriti baš sada?

Vrlo često upravo tih nekoliko sekundi spriječi rečenicu zbog koje biste kasnije mogli žaliti.

Najvažniji je način na koji to izgovorite

Riječ „da“ neće imati isti efekat ako je izgovorite podrugljivo.

Ako kažete:

„Daaa, kako da ne.“

ili je izgovorite s ironičnim osmijehom, rezultat može biti potpuno suprotan.

Sagovornik će to vjerovatno doživjeti kao novu provokaciju.

Zato je važan ton.

Kratko, mirno i bez ironije.

Ponekad je još bolje reći:

„Da, čujem šta govoriš.“

ili:

„Da, razumijem da ti to tako vidiš.“

Time ne odustajete od vlastitog stava, nego pokazujete da ste saslušali drugu stranu.

Nije potrebno odgovoriti na svaku provokaciju

Tokom rasprave mnogi osjećaju potrebu da odgovore na svaku pojedinu tvrdnju.

Ako druga osoba kaže pet stvari s kojima se ne slažete, javlja se potreba da svih pet odmah ispravite.

Ali upravo tada svađa dobija novi život.

Svaki odgovor otvara novu temu.

Svaka nova tema stvara još jedan razlog za raspravu.

Ponekad je daleko korisnije odlučiti da nećete reagovati na svaku provokaciju.

To nije poraz.

Naprotiv, može biti znak mnogo veće samokontrole.

Smirenost nije isto što i popuštanje

Važno je naglasiti da smiren odgovor ne znači da morate prihvatiti tuđe ponašanje ili odustati od vlastitih granica.

Možete saslušati nekoga i nakon toga mirno reći:

„Razumijem šta govoriš, ali se ne slažem.“

Ili:

„Možemo razgovarati o tome kada se oboje smirimo.“

Takva rečenica često je mnogo djelotvornija od deset minuta međusobnog nadvikivanja.

Cilj nije sakriti problem.

Cilj je prvo spustiti temperaturu razgovora dovoljno da se problem uopšte može normalno riješiti.

Ponekad je najbolji potez prekinuti razgovor

Postoji i granica nakon koje ovakve komunikacijske tehnike više nisu dovoljne.

Ako rasprava preraste u vrijeđanje, prijetnje, ponižavanje ili agresivno ponašanje, nije potrebno tražiti „magičnu riječ“ koja će drugu osobu smiriti.

Tada je mnogo važnije prekinuti razgovor i udaljiti se iz situacije ako je moguće.

Smirenost ne znači trpjeti neprihvatljivo ponašanje.

Isto tako, nije zdravo stalno govoriti „da“ samo kako biste izbjegli svaki konflikt.

Važne teme i problemi ipak se moraju riješiti.

Razlika je samo u tome kada i na koji način ćete o njima razgovarati.

Zašto je miran odgovor često teži od oštre replike?

Uzvratiti istom mjerom vrlo je lako.

Kada vas neko naljuti, gotovo automatski želite vratiti udarac riječima.

Mnogo je teže primijetiti vlastitu ljutnju i ipak odlučiti da nećete reagovati impulsivno.

Upravo tu se vidi emocionalna samokontrola.

Možete biti ljuti i istovremeno odlučiti da ne želite dodatno pogoršati situaciju.

Možete biti povrijeđeni i ipak sačekati prije nego što odgovorite.

Možete se potpuno ne slagati s nekim, a da razgovor ne pretvorite u verbalni obračun.

Ne morate „pobijediti“ da biste izašli kao pobjednik

Naslov „kako pobijediti u svađi“ može zvučati kao da je cilj natjerati drugu osobu da odustane.

U stvarnosti je prava pobjeda često nešto sasvim drugo.

Ako uspijete:

spriječiti da izgovorite nešto ružno
zadržati kontrolu nad vlastitim ponašanjem
smanjiti tenziju
sačuvati odnos
vratiti razgovor na stvarni problem

onda ste postigli mnogo više nego da ste imali „zadnju riječ“.

Svađa u kojoj je jedna osoba verbalno pobijedila, a odnos nakon toga ostao ozbiljno narušen, teško se može nazvati pravom pobjedom.

Jednostavan primjer

Zamislite da vam neko ljutito kaže:

„Ti mene nikada ne slušaš!“

Prva reakcija mogla bi biti:

„Kako te ne slušam? Ti mene nikad ne slušaš!“

I svađa se odmah nastavlja.

Druga mogućnost je:

„Da, čujem da se tako osjećaš.“

Ta rečenica ne znači da prihvatate tvrdnju da „nikada ne slušate“.

Samo pokazuje da ste razumjeli šta druga osoba pokušava reći.

Nakon toga razgovor može krenuti u sasvim drugom smjeru.

Prava kontrola počinje od vlastite reakcije

Ne možemo uvijek kontrolisati šta će druga osoba reći.

Ne možemo natjerati nekoga da bude smiren, razuman ili pristojan.

Ali možemo kontrolisati vlastiti odgovor.

Upravo zato kratko „da“ ponekad ima toliko snage.

Ne zato što će magično „zanijemiti“ svakog sagovornika, nego zato što prekida automatski obrazac u kojem jedna provokacija izaziva drugu.

Kada prestanete hraniti sukob novim reakcijama, povećavate šansu da se razgovor vrati na normalan nivo.

Ne postoji jedna riječ koja garantovano može zaustaviti svaku svađu.

Ipak, smireno „da“ može biti veoma korisno kada želite pokazati da ste čuli sagovornika bez ulaska u novo nadmetanje.

Njegova najveća vrijednost nije u tome da dokaže ko je u pravu.

Vrijednost je u pauzi koju stvara.

A upravo ta kratka pauza ponekad je dovoljna da emocije prestanu voditi razgovor i da ljudi ponovo počnu slušati jedni druge.

Na kraju, najveća pobjeda u svađi često nije imati posljednju riječ.

Najveća pobjeda je znati kada je ne treba izgovoriti.