Pitate se šta da uradite kada nalaz pokaže povišen šećer u krvi? Evo šta je prvo potrebno uraditi i kada se sumnja na dijabetes 👇‼️
- Povišen šećer u krvi nije nalaz koji treba ignorisati. Iako jedna vrijednost ne mora uvijek značiti da osoba ima dijabetes, ona jeste važan znak da organizam možda ne reguliše glukozu kako treba.
Šećerna bolest, odnosno dijabetes, hronični je poremećaj metabolizma koji nastaje kada tijelo ne proizvodi dovoljno insulina ili ga ne koristi pravilno. Posljedica toga je povećan nivo glukoze u krvi, što vremenom može oštetiti krvne sudove, nerve, bubrege, oči, srce i druge organe.
Šta znači kada je šećer povišen?
Kada laboratorijski nalaz pokaže povećanu glukozu u krvi, najvažnije je da se rezultat ne tumači napamet. Potrebno je javiti se ljekaru, ponoviti analize ako je potrebno i uraditi dodatne testove.
Prema dijagnostičkim kriterijima, na dijabetes se može sumnjati kada je:
šećer natašte 7,0 mmol/L ili više, posebno ako se potvrdi ponovljenim nalazom
šećer nakon OGTT testa 11,1 mmol/L ili više
slučajni nalaz šećera 11,1 mmol/L ili više, uz simptome kao što su pojačana žeđ, često mokrenje i gubitak tjelesne težine
HbA1c 6,5% ili više
Ako su vrijednosti blago povišene, ali još nisu u zoni dijabetesa, može se raditi o stanju koje se naziva predijabetes.
Šta je predijabetes?
Predijabetes znači da je šećer u krvi viši nego što bi trebalo, ali još nije dovoljno visok da bi se postavila dijagnoza dijabetesa.
To stanje se često javlja kod osoba koje imaju:
višak kilograma
smanjenu fizičku aktivnost
povišen krvni pritisak
masnoće u krvi
porodičnu historiju dijabetesa
nezdrav način ishrane
hronični stres
Važno: Predijabetes nije bezazlen. On je upozorenje da se na vrijeme mora promijeniti način života.
Šta prvo uraditi kada je šećer povišen?
Ako nalaz pokaže povišen šećer, prvi korak nije panika, nego kontrola.
Preporučuje se:
Javiti se ljekaru
Ponoviti nalaz glukoze natašte
Po potrebi uraditi OGTT test
Provjeriti HbA1c
Procijeniti tjelesnu težinu, krvni pritisak i masnoće u krvi
Uvesti promjene u ishrani i fizičkoj aktivnosti
Kod nekih osoba dovoljne su promjene životnih navika, dok je kod drugih potrebna i terapija. O tome odlučuje ljekar.
Ishrana kod povišenog šećera
Kod povišenog šećera ishrana ima ogromnu ulogu. Cilj nije gladovanje, nego pravilno raspoređeni obroci i izbor kvalitetnih namirnica.
Prednost treba dati:
povrću
mahunarkama: grah, leća, grašak
cjelovitim žitaricama
voću u umjerenim količinama
nemasnim mliječnim proizvodima
ribi
orašastim plodovima u manjim količinama
hrani bogatoj vlaknima
Vlakna su posebno važna jer usporavaju varenje i pomažu stabilnijoj kontroli šećera u krvi.
Koliko obroka dnevno?
Osobama sa poremećajem šećera često se preporučuje više manjih obroka tokom dana, najčešće 5 do 6 obroka, ali raspored zavisi od terapije, životnog ritma, tjelesne težine i savjeta ljekara ili nutricioniste.
Nije isto ako osoba koristi insulin, tablete ili je samo na režimu ishrane.
Namirnice koje treba ograničiti ili izbjegavati
Kod povišenog šećera posebno treba paziti na hranu koja pogoršava stanje krvnih sudova i povećava rizik od srčanih bolesti.
Treba ograničiti:
prženu hranu
margarin i trans masti
industrijske grickalice
kobasice, salame, slaninu i suhomesnate proizvode
masne mliječne proizvode
previše bijelog hljeba i peciva
slatkiše, kolače i zaslađene sokove
velike količine alkohola
Zapamtite: dijabetes ne utiče samo na šećer. On povećava rizik od bolesti srca, krvnih sudova, bubrega, nerava i očiju.
Ko je u većem riziku?
Testiranje na dijabetes posebno se preporučuje osobama koje imaju višak kilograma i dodatne faktore rizika.
Veći rizik imaju osobe koje:
malo se kreću
imaju povišen krvni pritisak
imaju povišene masnoće u krvi
imaju sindrom policističnih jajnika
imale su gestacijski dijabetes u trudnoći
imaju kardiovaskularne bolesti
imaju predijabetes
imaju porodičnu historiju dijabetesa
Osobama bez posebnih faktora rizika savjetuje se kontrola šećera nakon 45. godine, a ako su nalazi uredni, kontrole se najčešće ponavljaju na nekoliko godina.
Može li osoba dobiti dijabetes i bez genetike?
Da. Iako nasljedni faktor ima važnu ulogu, posebno kod dijabetesa tipa 2, dijabetes se može razviti i kod osoba koje nemaju poznate slučajeve u porodici.
Najčešći okidači su:
gojaznost
nedovoljno kretanje
nepravilna ishrana
stres
povišen krvni pritisak
pušenje
godine života
Zato se dijabetes tipa 2 često javlja u četrdesetim, pedesetim ili šezdesetim godinama.
Na šta posebno obratiti pažnju?
Kod osoba koje već imaju povišen šećer važno je redovno pratiti:
šećer natašte
HbA1c
krvni pritisak
holesterol i trigliceride
tjelesnu težinu
funkciju bubrega
vid
stanje stopala i cirkulacije
Rano otkrivanje promjena može spriječiti ozbiljne komplikacije.
Povišen šećer u krvi je znak upozorenja koji ne treba zanemariti. Nekada se stanje može popraviti pravilnom ishranom, smanjenjem tjelesne težine i većom fizičkom aktivnošću, ali ponekad je potrebna i terapija.
Najvažnije je reagovati na vrijeme.
Što se ranije otkrije poremećaj šećera, veće su šanse da se spriječi razvoj dijabetesa i njegovih komplikacija.
