Ovo su mogući simptomi holesterola
- Povišen holesterol obično ne izaziva jasne simptome i zato se najpouzdanije otkriva analizom krvi. Ipak, ako se tokom vremena masne naslage nakupljaju u arterijama, može doći do njihovog sužavanja i slabijeg protoka krvi. Kada su pogođene arterije nogu, razvija se periferna arterijska bolest, a određene promjene na nogama i stopalima tada mogu biti važan znak upozorenja.
Visok nivo LDL, odnosno takozvanog „lošeg“ holesterola, jedan je od faktora koji povećavaju rizik od ateroskleroze – procesa tokom kojeg se u zidovima arterija stvaraju naslage.
Kako se krvni sudovi sužavaju, krv teže dolazi do pojedinih dijelova tijela.
Ako se to događa u nogama, osoba može razviti perifernu arterijsku bolest (PAD).
Važno je naglasiti da promjene na nogama same po sebi ne dokazuju da imate visok holesterol. Slične tegobe mogu nastati iz više razloga. Međutim, određeni simptomi ne bi trebalo da se ignorišu, naročito ako se pojavljuju zajedno.
1. Bol u nogama dok hodate, a prestaje kada se odmorite
Jedan od najtipičnijih simptoma periferne arterijske bolesti jeste bol ili grčenje u mišićima nogu tokom aktivnosti.
Najčešće se javlja u listovima, ali može zahvatiti i bedra ili područje stražnjice.
Osoba može primijetiti da nakon određene udaljenosti počinje osjećati:
bol,
grčeve,
težinu,
zatezanje,
slabost ili umor u nogama.
Posebno je karakteristično to što se tegobe pojavljuju tokom hodanja ili penjanja uz stepenice, a smanjuju nakon nekoliko minuta odmora.
Razlog je jednostavan – tokom aktivnosti mišićima je potrebno više kisika, ali sužene arterije ne mogu dovesti dovoljno krvi.
Ako vam se ovakav obrazac ponavlja, naročito uvijek nakon približno iste udaljenosti hodanja, vrijedi razgovarati s ljekarom.
2. Stopalo ili potkoljenica mogu biti hladniji nego na drugoj strani
Slabiji dotok krvi može uzrokovati da jedna noga ili stopalo budu primjetno hladniji od drugog.
Povremeno hladna stopala nisu neobična i ne znače automatski da postoji problem s arterijama.
Međutim, ako je jedna noga stalno hladnija, uz bolove pri hodanju ili druge promjene, potrebno je obratiti pažnju.
Kod izraženijih problema sa cirkulacijom mogu se javiti i promjene boje kože.
Noga ili stopalo mogu izgledati blijedo, plavičasto ili drugačije boje u odnosu na drugu stranu.
3. Dlake na nogama postaju rjeđe
Možda zvuči neobično, ali dugotrajno smanjen protok krvi prema koži i tkivu može uticati i na rast dlaka.
Osoba može primijetiti da dlake na potkoljenicama ili stopalima postaju tanje, rastu sporije ili na pojedinim mjestima gotovo nestanu.
Naravno, gubitak dlaka na nogama može imati i druge uzroke.
Zbog toga se ovaj simptom ne posmatra izolovano, nego zajedno s drugim znacima problema s cirkulacijom.
Ako se uz gubitak dlaka pojavljuju bol pri hodanju, hladna stopala, promjene kože ili rane koje teško zarastaju, pregled je posebno važan.
4. Koža na nogama može postati glatka i sjajna
Kod smanjenog protoka krvi ponekad se mijenja i izgled kože.
Koža može izgledati:
sjajnije nego ranije,
zategnuto,
tanko,
suho ili glatko.
Može doći i do promjena na noktima na nogama.
Nokti mogu sporije rasti, postati zadebljani ili lomljiviji.
Ni ove promjene ne znače automatski da postoji periferna arterijska bolest, ali uz druge simptome mogu biti razlog da se cirkulacija provjeri.
5. Rane na stopalima sporo zarastaju
Ovo je jedan od ozbiljnijih znakova koji ne treba ignorisati.
Tkivu su za normalno zarastanje potrebni kisik i hranjive materije koje dolaze putem krvi.
Ako je cirkulacija značajno smanjena, čak i mala rana na prstima, stopalu ili potkoljenici može zarastati mnogo sporije nego što se očekuje.
Posebno je važno obratiti pažnju na ranice koje:
traju sedmicama,
ponovo se otvaraju,
postaju bolne,
mijenjaju boju,
pokazuju znakove infekcije.
Takve promjene zahtijevaju medicinsku procjenu.
Kod osoba koje imaju dijabetes ovakve rane su posebno važne jer dijabetes dodatno povećava rizik od problema s krvnim sudovima i stopalima.
6. Slabiji puls na stopalima
Ljekar prilikom pregleda može provjeriti puls na arterijama stopala.
Ako je protok krvi kroz arterije oslabljen, puls može biti slabiji nego što se očekuje ili ga je teže napipati.
Ovo nije nešto što bi osoba trebala pokušavati sama tumačiti, ali je jedan od znakova koje zdravstveni radnici koriste kada procjenjuju cirkulaciju u nogama.
Ako postoji sumnja na perifernu arterijsku bolest, mogu se uraditi dodatni testovi.
Jedan od najčešćih je poređenje krvnog pritiska izmjerenog na ruci i gležnju.
7. Bol se može javiti čak i tokom mirovanja
Kod blažeg oblika bolesti bol se obično javlja tokom aktivnosti.
Ako su arterije ozbiljnije sužene, problem može napredovati do te mjere da noge ne dobijaju dovoljno krvi čak ni dok mirujete.
Tada se bol može pojavljivati noću ili dok osoba leži.
Neki ljudi primijete da im je lakše kada spuste nogu niz ivicu kreveta.
Takva bol može ukazivati na ozbiljnije smanjenje cirkulacije i zahtijeva što skoriji pregled.
8. Kod muškaraca se ponekad može javiti erektilna disfunkcija
Ateroskleroza ne mora zahvatiti samo krvne sudove nogu.
Ako su krvni sudovi u području karlice suženi, kod nekih muškaraca može se pojaviti erektilna disfunkcija.
Međutim, važno je znati da erektilna disfunkcija ima mnogo mogućih uzroka – od hormonskih i psiholoških do određenih lijekova i drugih bolesti.
Zbog toga sama po sebi ne znači da osoba ima visok holesterol ili perifernu arterijsku bolest.
Ako problem traje, razgovor s ljekarom može pomoći da se pronađe uzrok.
Visok holesterol često ne daje nikakvo upozorenje
Najveći problem s povišenim holesterolom jeste to što se čovjek može osjećati potpuno zdravo.
Možete imati vrlo visok nivo LDL holesterola, a da godinama nemate nijedan simptom.
Zato nije dobro čekati da se pojave promjene na nogama.
Jedini pouzdan način da saznate kakve su vrijednosti holesterola jeste krvna analiza – lipidni profil.
Njime se najčešće provjeravaju:
ukupni holesterol,
LDL holesterol,
HDL holesterol,
trigliceridi.
Rezultati se zatim procjenjuju zajedno s drugim faktorima rizika, poput krvnog pritiska, dijabetesa, pušenja, dobi i porodične istorije bolesti srca i krvnih sudova.
Ko je pod većim rizikom?
Periferna arterijska bolest češće se javlja kod osoba koje imaju jedan ili više faktora rizika.
Među njima su pušenje, dijabetes, povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi i starija životna dob.
Rizik može biti veći i kod osoba koje već imaju poznatu bolest srca ili krvnih sudova.
Zato osobe s više faktora rizika ne bi trebale čekati pojavu očiglednih simptoma prije nego što provjere krvni pritisak, šećer i masnoće u krvi.
Kada se treba javiti ljekaru?
Ako primijetite bol u nogama koja se redovno javlja tokom hodanja i nestaje nakon odmora, zakažite pregled.
Isto vrijedi ako primijetite ranu na stopalu koja teško zarasta, trajnu promjenu boje kože, izraženu hladnoću jedne noge ili druge nove simptome cirkulacije.
Ako se iznenada pojavi veoma jak bol u nozi, noga postane izrazito hladna, blijeda ili plava, izgubi se osjećaj ili sposobnost pomjeranja, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć.
Šta možete uraditi da zaštitite krvne sudove?
Najvažnije je držati pod kontrolom faktore rizika.
Prestanak pušenja jedna je od najvažnijih promjena za osobe koje imaju ili su pod rizikom od periferne arterijske bolesti.
Pomažu i redovna fizička aktivnost prilagođena zdravstvenom stanju, uravnotežena prehrana, održavanje odgovarajuće tjelesne težine te kontrola krvnog pritiska, šećera i holesterola.
Ako ljekar propiše terapiju za snižavanje holesterola ili druge faktore rizika, lijekove treba uzimati prema njegovim uputama.
Ne pokušavajte dijagnosticirati holesterol gledajući noge
Promjene na nogama mogu biti važno upozorenje na slabiju cirkulaciju, ali iz njihovog izgleda nije moguće utvrditi koliki vam je holesterol.
Zato je najbolja kombinacija obraćanje pažnje na simptome i redovne laboratorijske kontrole.
Visok holesterol često dugo ne boli i ne upozorava, ali posljedice ateroskleroze mogu biti ozbiljne.
Ako primijetite neobjašnjive promjene na nogama, posebno bol pri hodanju ili rane koje ne zarastaju, nemojte ih ignorisati. Pregled i jednostavne pretrage mogu otkriti problem mnogo prije nego što dođe do težih komplikacija.
