Ove 3 namirnice su smrt za vaš želudac
- Zdravlje želuca i cijelog probavnog sistema u velikoj mjeri zavisi od svakodnevnih navika, a posebno od onoga što jedemo i pijemo. Iako nijedna pojedinačna namirnica sama po sebi ne znači da će neko oboljeti od raka, stručnjaci upozoravaju da dugogodišnja i česta konzumacija određenih proizvoda može povećati rizik od bolesti želuca, jednjaka i crijeva.
Posebno se izdvajaju prerađeno meso, često konzumiranje jako pržene i industrijski obrađene hrane te alkoholna pića. Problem nije povremeni obrok, već navika koja traje godinama.
1. Prerađeno meso – kobasice, salame, slanina i hrenovke
Kobasice, salame, hrenovke, slanina i različite vrste suhomesnatih proizvoda nalaze se na jelovniku mnogih ljudi gotovo svakodnevno.
Međutim, upravo je prerađeno meso jedna od namirnica čiju bi količinu trebalo ograničiti.
Tokom proizvodnje često mu se dodaju so, nitrati i nitriti kako bi proizvod duže trajao i zadržao boju i okus. U određenim uslovima iz ovih spojeva mogu nastati nitrozamini, materije koje se povezuju s povećanim rizikom od pojedinih vrsta raka.
Svjetska zdravstvena organizacija odnosno Međunarodna agencija za istraživanje raka prerađeno meso svrstava među namirnice za koje postoje uvjerljivi dokazi da njihova redovna konzumacija povećava rizik od karcinoma, posebno debelog crijeva.
Visok sadržaj soli u nekim mesnim prerađevinama također nije dobar izbor za želudac, naročito ako se takva hrana jede često i u velikim količinama.
2. Jako pržena i brza hrana
Pomfrit, pohovana hrana, hamburgeri i drugi proizvodi koji su bogati mastima, solju i rafiniranim ugljikohidratima mogu predstavljati problem kada postanu osnova svakodnevne prehrane.
Pržena i veoma masna hrana kod nekih ljudi pogoršava žgaravicu, refluks, osjećaj težine u želucu i druge probavne tegobe.
Posebnu pažnju privlači akrilamid, supstanca koja može nastati prilikom pripreme hrane bogate škrobom na veoma visokim temperaturama, poput prženja ili pečenja.
Iako istraživanja kod ljudi još nisu pokazala da uobičajena izloženost akrilamidu iz hrane direktno izaziva rak, zdravstvene organizacije preporučuju smanjivanje nepotrebne izloženosti.
Problem brze hrane je i to što se često konzumira zajedno s velikim količinama soli, šećera i zaslađenih napitaka, dok istovremeno u prehrani nedostaje povrća, voća i vlakana.
3. Alkohol i zaslađena gazirana pića
Alkohol je posebno važan faktor kada govorimo o riziku od karcinoma probavnog sistema.
Redovna konzumacija alkoholnih pića povezana je s većim rizikom od nekoliko vrsta raka, uključujući rak jednjaka. Alkohol može nadraživati sluznicu probavnog trakta, a njegov razgradni produkt acetaldehid može oštetiti ćelije.
Rizik može biti dodatno povećan kod osoba koje istovremeno konzumiraju alkohol i puše.
Gazirana pića nisu u istoj kategoriji kao alkohol kada je riječ o direktnom kancerogenom djelovanju, ali njihova pretjerana konzumacija, posebno ako sadrže mnogo šećera, može doprinositi debljanju i metaboličkim problemima.
Kod osoba koje imaju refluks, gazirana pića također mogu pojačati nadutost i neugodne simptome.
Šta možete učiniti za zdraviji želudac?
Nema potrebe za ekstremnim dijetama. Mnogo je važnije šta jedete tokom većeg dijela godine nego jedan povremeni obrok.
Jedite više voća i povrća – raznovrsna prehrana bogata biljnim namirnicama osigurava vlakna, vitamine i druge korisne materije.
Ograničite prerađeno meso – kobasice, salame, hrenovke i slaninu nemojte pretvarati u svakodnevnu naviku.
Češće birajte kuhanu, dinstanu ili pečenu hranu umjesto duboko pržene.
Ograničite alkohol – što se manje alkohola konzumira, manji je i zdravstveni rizik.
Unosite dovoljno vlakana kroz integralne žitarice, povrće, voće i mahunarke.
Ne zanemarujte dugotrajne tegobe poput stalne boli u želucu, otežanog gutanja, neobjašnjivog gubitka težine, učestalog povraćanja ili krvi u stolici. Takvi simptomi zahtijevaju pregled ljekara.
Najvažnija je dugoročna navika
Ne postoji jedna namirnica koja će preko noći „uništiti želudac“, ali prehrambene navike koje traju godinama mogu napraviti veliku razliku.
Prerađeno meso, često konzumiranje veoma masne i pržene hrane te alkohol spadaju među stvari koje je razumno ograničiti.
Umjesto straha od pojedinačne namirnice, mnogo je korisnije fokusirati se na raznovrsnu prehranu, održavanje zdrave tjelesne mase, fizičku aktivnost i pravovremene ljekarske preglede.
Male promjene koje se mogu održavati godinama često su mnogo važnije od kratkotrajnih i strogih dijeta.
