Kopriva, poznata po svojoj ljekovitosti, odavno se koristi kao prirodni lijek za brojne zdravstvene tegobe. Nakon što se kopriva dobro očisti četkom kako bi se uklonila sva zemlja, suši se na prozračnom mjestu u hladovini, slično kao i njeni listovi.
Zbog obilja vitamina sadržanih u mladim izdancima, kopriva je kroz povijest bila izuzetno cijenjena. U narodu, kopriva je poznata kao žara i odavno se koristi za liječenje anemije, upala mokraćnih kanala i za sprječavanje upalnih procesa u organizmu.
Još su stari Grci prepoznali ljekovitost koprive i koristili je za masažu protiv bolova uzrokovanih reumom i osteoporozom. Smatra se jednim od najpoznatijih prirodnih sredstava koje pomaže protiv anemije, odnosno malokrvnosti. Kopriva povoljno utiče na stabilizaciju šećera u krvi i, zahvaljujući diuretskom dejstvu, pomaže u regulaciji krvnog pritiska. Također pospješuje varenje i izlučivanje toksina iz organizma.
Kopriva je djelotvorna kod bolesti poput dijabetesa, problema sa bubrežnim kamencem, upala mokraćnih kanala, anemije, kožnih bolesti, te povećanja prostate. Također pozitivno djeluje na probleme s alergijama, prehladama, gihtom, reumom, išijasom, bolestima jetre, žuči i slezene, lošom probavom, čirima na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. Ubrzava metabolizam, jača imunitet, sprječava upale i zaustavlja krvarenje. Podstiče obnovu ćelija, pa tako pomaže i kod obnove hrskavičnog tkiva.
Kopriva se bere u čistoj prirodi, daleko od prometnica i zagađenih zona. Mladi listovi koprive ubrani prije cvjetanja najukusniji su za konzumaciju i imaju najjače dejstvo. Idealno vrijeme za berbu lista koprive je kasno proljeće, prije cvjetanja, ali može se brati i u jesen prije formiranja sjemena. Prilikom berbe, obavezno je koristiti rukavice jer mravlja kiselina i histamin prisutni u lisnim dlačicama mogu nadražiti kožu, izazvati svrab, bol, crvenilo i oteklinu. Beru se sasvim mladi listovi, koji se zatim termički obrađuju za trenutnu konzumaciju ili se suše za kasniju upotrebu.
Za one koji žele imati domaću koprivu tokom cijele godine, listove koprive treba osušiti u hladovini, na prozračnom mjestu, te ih potom odložiti u platnene kutije ili vreće. Korijen koprive vadi se u proljeće i jesen. Nakon što se četkom dobro očisti od zemlje, suši se kao i lišće, u hladovini, na prozračnom mjestu.
Kopriva, sa svojim bogatim sastavom vitamina i minerala, izuzetno je korisna za zdravlje. Sadrži vitamine A, C, K i B kompleks, kao i minerale poput željeza, kalcija, magnezija i kalija. Ova biljka također sadrži antioksidanse, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i usporavaju starenje stanica.
Redovna konzumacija koprive može značajno doprinijeti općem zdravlju organizma. Osim što poboljšava cirkulaciju i pomaže u detoksikaciji tijela, kopriva je odlična za jačanje kose i noktiju, poboljšanje zdravlja kože, te podršku radu probavnog sistema.
U kulinarstvu, kopriva se može koristiti na razne načine. Mladi listovi koprive mogu se dodavati salatama, juhama, čajevima ili se koristiti kao dodatak smutijima. Također, kopriva se može pripremati kao špinat ili koristiti kao punjenje za pite.
S obzirom na širok spektar ljekovitih svojstava, kopriva je izuzetno vrijedna biljka koja zaslužuje mjesto u svakodnevnoj prehrani. Redovna upotreba koprive može donijeti mnoge zdravstvene koristi, uključujući poboljšanje imunološkog sistema, regulaciju šećera u krvi, te smanjenje upalnih procesa u tijelu.
Zaključno, kopriva je biljka bogata hranjivim tvarima i ljekovitim svojstvima. Njezina redovna konzumacija može značajno doprinijeti zdravlju i blagostanju organizma. Berba i priprema koprive jednostavan su proces koji može obogatiti vašu prehranu i pružiti brojne zdravstvene benefite. Stoga, iskoristite ovo prirodno bogatstvo i uključite koprivu u svoju dnevnu rutinu.
