Nizak krvni pritisak može biti opasan po život: Prepoznajte ključne simptome
Dok većina ljudi brine o posljedicama visokog krvnog pritiska (hipertenzije), manje je poznato da i nizak krvni pritisak (hipotenzija) može predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravlju, pa čak i životu. Iako je visok pritisak povezan s rizicima poput srčanog i moždanog udara, nagli pad krvnog pritiska može dovesti do ozbiljnih poremećaja u funkcionisanju vitalnih organa. Kardiolozi s Klivlendske klinike objašnjavaju zašto je ovaj pad opasan i koje simptome nikako ne smijete zanemariti.
Normalne vrijednosti krvnog pritiska i kada postaju opasne
Idealne vrijednosti krvnog pritiska su 120/80 mmHg, ali stručnjaci napominju da su manja odstupanja u granicama normale. Vrijednosti između 90/60 i 140/90 se generalno smatraju prihvatljivima, u zavisnosti od opšteg zdravstvenog stanja osobe. Međutim, kada pritisak padne ispod 90/60, tijelo može početi pokazivati znakove ugroženosti. Nagli pad pritiska remeti normalnu opskrbu organa krvlju, što može dovesti do ozbiljnih, čak i fatalnih posljedica.
Zašto nizak pritisak može biti opasan?
Prema kardiolozima, nizak krvni pritisak izaziva smanjenje dotoka krvi u organe poput mozga, srca, bubrega i jetre. Ovo može dovesti do naglog slabljenja organizma i izazvati nesvjesticu, vrtoglavicu ili gubitak svijesti. „Kada pritisak padne ispod 90/60, mozak je prvi organ koji trpi posljedice, što može dovesti do nesvjestice ili gubitka svijesti. Takođe, srce, bubrezi i jetra počinju raditi u otežanim uslovima, što može ugroziti njihovu funkciju“, objašnjavaju stručnjaci.
Simptomi koje ne smijete ignorisati
Pored osnovnih simptoma kao što su vrtoglavica, nesvjestica i slabost, nizak pritisak može izazvati i:
Zamagljen vid – Nedovoljna prokrvljenost očiju može uzrokovati promjene u vidu, poput zamagljenja ili duplih slika.
Hladne ruke i noge – Smanjena cirkulacija često izaziva osjećaj hladnoće u ekstremitetima, što može biti znak da krv ne dospijeva pravilno u sve dijelove tijela.
Brzi, plitki udisaji – Zbog nedovoljnog dotoka krvi, tijelo pokušava kompenzovati smanjen unos kisika ubrzanim disanjem.
Povećani umor i konfuzija – Nizak pritisak može smanjiti dotok krvi u mozak, uzrokujući osjećaj dezorijentacije, pa čak i smušenost.
Uzroci niskog krvnog pritiska
Dehidracija:
Kada tijelo nema dovoljno tečnosti, volumen krvi se smanjuje, što može dovesti do pada pritiska.
Srčani problemi:
Slab rad srca, poput srčane insuficijencije ili bradikardije, može uzrokovati da krv ne cirkuliše pravilno.
Hormonalne promjene:
Problemi sa štitnom žlijezdom ili nadbubrežnim žlijezdama mogu dovesti do pada krvnog pritiska.
Infekcije:
Teške infekcije, posebno sepsa, mogu uzrokovati opasne padove pritiska.
Gubitak krvi:
Veliki gubitak krvi, bilo uslijed povrede ili unutrašnjeg krvarenja, može drastično smanjiti krvni pritisak.
Kako reagovati na nizak pritisak?
U slučajevima kada osjetite prve simptome niskog pritiska, evo nekoliko koraka koje možete preduzeti dok ne dobijete medicinsku pomoć:
Lezite i podignite noge – Ovaj položaj omogućava da krv brže dospije do mozga, čime se može spriječiti nesvjestica.
Pijte tečnost – Dehidracija je jedan od najčešćih uzroka pada pritiska, pa unos vode ili sportskih napitaka može pomoći u stabilizaciji pritiska.
Jedite male, ali česte obroke – Veliki obroci mogu izazvati postprandijalnu hipotenziju (pad pritiska nakon jela), stoga je bolje jesti manje porcije više puta dnevno.
Izbjegavajte nagle pokrete – Nagli prelazak iz ležećeg ili sjedećeg položaja u stajanje može dodatno sniziti pritisak i izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu.
Prirodni načini za podizanje niskog pritiska
Ako imate sklonost ka niskom krvnom pritisku, postoje određene prirodne metode koje vam mogu pomoći da održite stabilnost:
Slana hrana:
Natrijum u soli pomaže podići krvni pritisak, ali sa ovim treba biti oprezan, posebno kod osoba sa problemima s bubrezima.
Kafa i čaj:
Kofein može privremeno podići krvni pritisak, ali dugotrajna konzumacija može dovesti do suprotnog efekta.
Hrana bogata vitaminom B12 i folnom kiselinom:
Ovi nutrijenti pomažu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, što doprinosi boljoj cirkulaciji krvi.
Kada zatražiti hitnu pomoć?
Ako osjetite simptome poput slabosti, vrtoglavice, gubitka ravnoteže ili poremećaja koordinacije, važno je odmah izmjeriti krvni pritisak. Ukoliko uređaj pokaže vrijednosti ispod 85/60 mmHg, neophodno je pozvati hitnu pomoć. Postoje bolesti koje se manifestuju niskim pritiskom i brzo napreduju, upozoravaju ljekari. U takvim situacijama svaki trenutak je dragocjen.
„Kada pritisak padne ispod 85/60, stanje tijela se rapidno pogoršava, a ako se ne reaguje na vrijeme, to može dovesti do fatalnih posljedica“, ističu kardiolozi. Iako uzrok pada pritiska može varirati – od dehidracije do ozbiljnijih bolesti – važno je djelovati brzo kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije.
Zaključak
Iako se hipertenzija često spominje kao glavna prijetnja zdravlju, hipotenzija također može biti jednako opasna. Nagli pad krvnog pritiska može dovesti do nesvjestice, oštećenja vitalnih organa, pa čak i smrti. Prepoznajte simptome na vrijeme, redovno mjerite pritisak i ne oklijevajte da potražite medicinsku pomoć ukoliko su vrijednosti ispod preporučenih granica. Vaše zdravlje zavisi od pravovremenih reakcija.
