Posebnu pažnju muškarci nakon 50. trebaju obratiti na hormone
- Intimni odnosi i seksualno zdravlje još uvijek su teme o kojima mnogi nerado razgovaraju, iako predstavljaju normalan dio fizičkog i emocionalnog života. Upravo zbog nedostatka otvorenog razgovora često nastaju pogrešna uvjerenja, strahovi i očekivanja koja mogu uticati na samopouzdanje i partnerske odnose.
Urolog dr Aleksandar Milošević više puta je govorio o seksualnom zdravlju, naglašavajući da seksualna funkcija nije vezana samo za reproduktivne organe. U njoj učestvuju mozak, hormoni, nervni sistem, krvni sudovi i psihičko stanje osobe.
Zbog toga promjene u seksualnoj želji ili funkciji ponekad mogu biti prvi znak da treba obratiti pažnju i na opšte zdravstveno stanje.
Ne postoji „prava količina“ intimnih odnosa
Jedno od najčešćih pitanja jeste koliko često bi partneri trebalo da imaju intimne odnose.
Odgovor je veoma jednostavan – ne postoji univerzalan broj koji važi za sve.
Nekim ljudima intimnost je potrebna češće, drugima mnogo rjeđe. Želja se može mijenjati zavisno od godina, stresa, zdravlja, kvaliteta veze, umora, lijekova i brojnih drugih faktora.
Mnogo je važnije da se oba partnera osjećaju dobro i da između njih postoji otvorena komunikacija, nego koliko puta sedmično ili mjesečno imaju odnose.
Problem može nastati kada postoji velika razlika u željama partnera, kada seksualni život izaziva nezadovoljstvo ili kada osoba primijeti naglu promjenu libida bez jasnog razloga.
Šta se događa ako dugo nemamo intimne odnose?
Sama činjenica da osoba određeno vrijeme nema seksualne odnose nije bolest i neće automatski narušiti zdravlje.
Mnogi ljudi prolaze kroz duže periode bez seksualnih odnosa zbog životnih okolnosti, izbora, prekida veze, zdravstvenih problema ili jednostavno zato što trenutno nemaju potrebu za njima.
Međutim, kod nekih ljudi izostanak bliskosti može indirektno uticati na raspoloženje, osjećaj povezanosti ili samopouzdanje.
S druge strane, intimnost može donijeti osjećaj opuštanja i bliskosti, posebno kada postoji sigurna i kvalitetna emotivna veza.
Važno je razlikovati nedostatak seksualnih odnosa od zdravstvenog problema koji uzrokuje gubitak želje.
Ako libido naglo nestane i takva promjena traje, posebno uz umor, depresivno raspoloženje, probleme s erekcijom ili druge simptome, vrijedi razgovarati sa ljekarom.
Muškarci nakon 50. godine i testosteron
Kod muškaraca nivo testosterona s godinama može postepeno opadati.
To ne znači da će svaki muškarac nakon 50. godine imati ozbiljne probleme, ali kod nekih se mogu pojaviti simptomi poput:
slabije seksualne želje
problema s erekcijom
manjka energije
smanjene mišićne mase
promjena raspoloženja
problema sa snom
slabije koncentracije
Takvi simptomi ne znače automatski da je testosteron nizak, jer ih mogu izazvati i brojna druga stanja.
Zbog toga se eventualni nedostatak testosterona utvrđuje pregledom i laboratorijskim analizama, a ne samo na osnovu godina ili simptoma.
Testosteron nije terapija koju treba uzimati na svoju ruku
Hormonska terapija testosteronom može biti korisna određenim muškarcima kod kojih je medicinski potvrđen manjak hormona i postoje odgovarajući simptomi.
Međutim, testosteron nije preparat koji bi muškarci trebali koristiti preventivno ili bez liječničkog nadzora.
Prije početka terapije potrebno je procijeniti zdravstveno stanje, a tokom liječenja pratiti određene laboratorijske parametre.
Posebno je važno naglasiti da nije tačna tvrdnja da testosteronska terapija jednostavno „sprečava rak prostate“. Odnos testosterona i prostate mnogo je složeniji, pa odluku o terapiji treba donijeti urolog ili endokrinolog nakon odgovarajućeg pregleda.
Problemi s potencijom nisu samo pitanje seksualnosti
Erektilna disfunkcija ponekad može biti povezana sa stresom, anksioznošću ili partnerskim problemima.
Ali ona može biti povezana i sa fizičkim stanjima kao što su:
visok krvni pritisak
dijabetes
bolesti srca i krvnih sudova
gojaznost
hormonalni poremećaji
određeni lijekovi
pušenje i prekomjerno konzumiranje alkohola
Zbog toga muškarac koji ima učestale ili dugotrajne probleme s erekcijom ne bi trebalo samo da ih skriva ili pokušava sam liječiti preparatima sa interneta.
Pregled može pomoći da se otkrije pravi uzrok.
Pornografija može stvoriti nerealna očekivanja
Još jedna tema o kojoj stručnjaci sve češće govore jeste uticaj pornografskog sadržaja.
Problem nije nužno samo gledanje takvog sadržaja, već činjenica da on može stvoriti potpuno nerealnu sliku o tome kako intimni odnos treba da izgleda.
Posebno kod mlađih muškaraca može se pojaviti pritisak da moraju izgledati ili „funkcionisati“ poput ljudi koje vide na ekranu.
Takva očekivanja mogu izazvati nesigurnost i anksioznost, što paradoksalno može dodatno otežati seksualno funkcionisanje.
Stvarni intimni odnos nema veze sa takmičenjem, već sa povjerenjem, komunikacijom i obostranim zadovoljstvom.
Veličina nije ono na šta bi trebalo usmjeriti svu pažnju
Jedna od čestih nesigurnosti muškaraca odnosi se na veličinu polnog organa.
U stvarnosti postoje velike individualne razlike, a zadovoljstvo partnera ne zavisi samo od anatomije.
Emocionalna bliskost, komunikacija, osjećaj sigurnosti i razumijevanje potreba druge osobe često imaju mnogo veću ulogu nego centimetri o kojima se toliko govori.
Poređenje sa drugim ljudima ili pornografskim sadržajem zato može napraviti više štete nego koristi.
Intimnost u poznijim godinama ne mora nestati
Jedna od čestih zabluda jeste da seksualni život praktično završava nakon određene dobi.
To nije tačno.
Mnogi ljudi imaju zadovoljavajuće intimne odnose i u šezdesetim, sedamdesetim i kasnijim godinama.
Istina je da se tijelo mijenja.
Muškarcima može trebati više vremena za erekciju, a ženama se nakon menopauze mogu pojaviti suhoća i druge promjene.
Ali veliki broj tih problema može se ublažiti razgovorom sa ljekarom i odgovarajućim liječenjem.
Koje koristi može imati kvalitetna intimnost?
Kada je dobrovoljna, sigurna i prijatna za oba partnera, seksualna bliskost može biti povezana sa:
osjećajem povezanosti između partnera
smanjenjem stresa
boljim raspoloženjem
osjećajem zadovoljstva i bliskosti
kvalitetnijim snom kod nekih osoba
fizičkom aktivnošću manjeg do umjerenog intenziteta
Međutim, nije ispravno tvrditi da će nedostatak seksualnih odnosa sam po sebi izazvati ozbiljnu bolest.
Seksualni život samo je jedan od brojnih faktora koji utiču na ukupno fizičko i psihičko zdravlje.
Najvažnije je slušati vlastito tijelo
Ne postoji godina nakon koje je „kasno“ za intimnost niti postoji broj odnosa koji određuje da li je neko zdrav.
Mnogo važnije pitanje jeste da li ste zadovoljni svojim seksualnim životom i da li se nešto u posljednje vrijeme značajno promijenilo.
Ako nemate partnera ili trenutno ne želite intimne odnose, nema razloga da zbog toga strahujete za zdravlje.
Ali ako seksualna želja naglo nestane, pojave se dugotrajni problemi sa erekcijom, bol tokom odnosa ili druge promjene koje vas zabrinjavaju, vrijedi potražiti stručni savjet.
Posebno muškarci u srednjim i starijim godinama ne bi trebali automatski sve pripisivati starenju.
Ponekad promjene u seksualnoj funkciji mogu ukazivati na problem sa hormonima, krvnim sudovima, šećerom ili drugim dijelovima organizma koji se mogu liječiti.
Intimnost se mijenja kroz život, ali potreba za bliskošću, razgovorom i osjećajem da smo nekome važni nema rok trajanja.
