Sinoć je vest o smrti 47-godišnje Bojane Janković iznenadila domaću javnost i ostavila mnoge u šoku i neverici. TV je javila da je 47-godišnjakinja pronađena mrtva u stanu na Novom Beogradu, u koji se preselila nakon majčine smrti. Ta vest šokirala je mnoge Bojanine vesti, među kojima je i njen bivši suprug Ogenjen Janković, koji je takođe bio njen kolega i prijatelj .

Oproštaj od nje u izjavama za medije i porukama na društvenim mrežama. Sada se oglasio i njen brat, poznati maneken Vladimir Vukasnović. Odnosno, objavio je zajedničku fotografiju u svojoj priči na društvenoj mreži Instagram, dodajući joj crveno srce.

Voditelji Biljana Obradović, Saška Đoković, Boško Jakovljević i Tijane S Bojanine kolege i prijatelji, među kojima je i Tijana Stoisavljević, oprostili su se od nje izjavama za medije i porukama na društvenim mrežama. Sada se oglasio i njen brat, poznati maneken Vladimir Vukasnović.

Odnosno, objavio je zajedničku fotografiju na društvenoj mreži Instagram, dodajući joj crveno srce. Podsećamo, Bojana i Ognjen Janković, sa kojima imaju dve ćerke – Iskru i Zoju, raskinuli su posle 15 godina ljubavi. . Osim dvije male kćeri, Bojana je iza sebe ostavila i sestru bliznakinju Ivanu, koja je bila udata za odbojkaša Edina Škorića.

“OVO SU SIMPTOMI KOJI PRETHODE NERVNOM SLOMU”: Psiholog sa VMA otkrio šta treba raditi u tim momentima

Dr Goran Kličković, specijalista medicinske psihologije na Klinici za psihoterapiju VMA, dao je prije nekoliko godina savjet kada čovjek treba posjetiti psihijatra i potražiti pomoć: „Ljudi se obraćaju psihologu ili psihoterapeutu kada trenutna kriza, poremećaj, pritužba ili simptom napreduju do tačke u kojoj patnja više nije moguća. Paradoksalno, iskustvo pokazuje da što je veća poteškoća ili bol, to je veća motivacija za suočavanje s problemom i veća je spremnost i upornost u potrazi za njegovim uzrocima i uzrocima. Kriza nastaje kada životni događaji ili stresori prevazilaze naše iskustvo i trenutni emocionalni kapacitet. U procesu samoliječenja, u sklopu psihološkog savjetovanja, simptomi i tegobe se vremenom ublažavaju jer njihova signalna funkcija gubi na značaju nakon što se fokusiramo na problem. ”

“Signali koji upućuju na neurasteniju su promjene, odnosno pojava specifične ili opće disfunkcije, ali i bol koji osjećamo kada je naša sposobnost nedovoljna da se prilagodimo promjenama (tj. određenim životnim događajima). One se manifestuju kao promjene raspoloženja, zdravstveni problemi , promjene u ponašanju, neefikasnosti itd., što je kriza jača, bol je veća, ljudi su motiviraniji, a ako je poremećaj blaži i podnošljiviji, skloni smo se prilagođavanju i povećanju razine boli i zanemarivanja kako bismo ublažili stres i njegove negativne posljedice po zdravlje? „Važno je da počnemo i proaktivno se bavimo problemom. Pokušajte da vidite šta je to u našim iskustvima i načinu života što doprinosi našoj disfunkciji i bolesti.