Stanje poznato kao Alzheimerova bolest, koje se obično javlja u kasnijim fazama života, odgovorno je za propadanje neurona i živčanih veza u cerebralnom korteksu. Ovaj degenerativni poremećaj dovodi do značajnog smanjenja mase mozga i naširoko je prepoznat kao primarni uzrok senilne demencije, što čini približno 60% do 70% slučajeva. Ranije se senilna demencija pogrešno smatrala prirodnom posljedicom starenja.

Riječ je o kroničnoj bolesti koja dovodi do postupnog i nepovratnog pada pamćenja, govora, svijesti o vremenu i prostoru te u konačnici sposobnosti bolesnika da se samostalno brine o sebi. Prikaz simptoma povezanih s Alzheimerovom bolešću može se razlikovati od pojedinca do pojedinca. Obično su poteškoće s pamćenjem među prvim pokazateljima bolesti. Osim toga, rani stadij Alzheimerove bolesti može se manifestirati kao pad drugih kognitivnih funkcija, uključujući jezične poteškoće, izazove s vizualnom percepcijom i prostornom sviješću te oslabljene sposobnosti rasuđivanja. Kako bolest napreduje, simptomi se pojačavaju, što dovodi do povećane zbunjenosti i značajnih promjena u ponašanju.

Većina osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti počinje osjećati simptome u srednjim šezdesetima ili kasnije. Međutim, u slučajevima kada se bolest manifestira prije 65. godine života, svrstava se u ranu Alzheimerovu bolest, koja se može javiti čak i u 30-ima, iako je to rijetka pojava. Klinička progresija Alzheimerove bolesti obično se odvija u više faza, uključujući predkliničku, blagu (rani stadij), umjerenu i tešku (kasni stadij).

Stadij Alzheimerove bolesti prije pojave kliničkih simptoma. Studije pokazuju da zamršene promjene u mozgu koje su povezane s Alzheimerovom bolešću, kao što je pojava amiloidnih plakova ili tau čvorova, započinju najmanje deset godina prije nego što se pojave kognitivna oštećenja i problemi s pamćenjem. Ova preliminarna faza, poznata kao predklinička Alzheimerova bolest, označava razdoblje u kojem se događaju cerebralne transformacije prije pojave demencije. Unatoč tome, ključno je priznati da neće svi pojedinci s ovim moždanim promjenama u konačnici razviti demenciju.

Rane faze Alzheimerove bolesti karakteriziraju blagi simptomi. Osobe s blagom Alzheimerovom bolešću mogu se izvana činiti zdravima, ali imaju sve veće poteškoće u razumijevanju okoline. Svijest o ovom padu obično polako postaje i pogođenom pojedincu i njegovoj obitelji.

Problemi koji se mogu pojaviti :

Gubitak pamćenja remeti svakodnevni život
Pogrešna prosudba može dovesti do pogrešnih odluka
Gubitak spontanosti i inicijative
Gubitak koncepta vremena i prostora (zaboravljate datume, mjesece, niste sigurni gdje se nalazite)
Trebate više vremena za obavljanje uobičajenih dnevnih zadataka
Ponovite pitanja ili zaboravite nedavno naučene informacije
Baratanje novcem i plaćanje računa
Izazov planiranja ili rješavanja jednostavnih problema
Gubljenje stvari ili njihovo odlaganje na čudna mjesta
Lutajući i izgubljeni
Poteškoće u obavljanju zadataka kao što je kupanje
Promjene raspoloženja i osobnosti
Povećana tjeskoba i/ili agresivnost
Često se u ovoj fazi dijagnosticira Alzheimerova bolest.

Umjereni stadiji Alzheimerove bolesti. U ovoj fazi potreban je pojačan nadzor i njega. Simptomi mogu uključivati:

Povećana zbunjenost i gubitak pamćenja (zaboravljanje osobnih prošlih događaja ili važnih detalja)
Napustite društvene aktivnosti
nemogućnost učenja novih stvari
Jezične poteškoće i problemi s čitanjem, pisanjem i obradom brojeva
Poteškoće s organiziranjem ideja i logičnim razmišljanjem
Skraćeni raspon pažnje
Problemi u suočavanju s novim situacijama
Promjene u obrascima spavanja, kao što je više spavanja tijekom dana i manje mirnog sna noću
Poteškoće u obavljanju poznatih zadataka koji se sastoje od više koraka kao što je odijevanje
Povremeni problemi s identificiranjem obitelji i prijatelja
Halucinacije, deluzije i paranoja
Impulzivno ponašanje (svlačenje na neprikladnim mjestima, korištenje vulgarnih izraza)
neprimjereni emocionalni ispadi
Nemir, tjeskoba, plačljivost, lutanje – osobito navečer ili noću
ponavljajuće izjave ili radnje, povremeno trzanje mišića

Teške (kasne) faze Alzheimerove bolesti. Osobe s teškim oblikom Alzheimerove bolesti ne mogu komunicirati i potpuno su ovisne o drugima. Pred kraj života, osoba može većinu ili cijelo vrijeme provesti u krevetu dok se njeno tijelo gasi. Simptomi često uključuju:

Nesposoban za komunikaciju
Nedostatak svijesti o nedavnim iskustvima ili okruženju
Gubitak težine, ali nedostatak interesa za jelo
napad
Opće tjelesno slabljenje, uključujući probleme sa zubima, kožom i stopalima
Teško gutanje hrane
Stenjanje ili hroptanje
Povećana potreba za snom
Gubitak kontrole crijeva i mjehura

Čest uzrok smrti kod osoba s Alzheimerovom bolešću je aspiracijska pneumonija. Ova vrsta upale pluća nastaje kada osoba ne može pravilno gutati i uvlači hranu ili tekućinu u pluća umjesto zraka. Iako trenutno ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, postoje lijekovi koji mogu pomoći u kontroli i usporavanju napredovanja bolesti, piše Nacionalni institut za starenje. Promjene u kućnom okruženju i dnevnim aktivnostima također se mogu napraviti kako bi se pomoglo pacijentu.

Oglasi - Advertisement