Ljekar otkrio šta zaista povećava rizik od šećera i koje simptome mnogi zanemaruju‼️
- Mnogi ljudi vjeruju da će pretjerano konzumiranje slatkiša automatski dovesti do dijabetesa. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je riječ o jednom od najčešćih mitova vezanih za ovu bolest.
Dijabetes tipa 2 razvija se godinama i na njegov nastanak utiče više faktora, među kojima su genetika, višak kilograma, nedostatak fizičke aktivnosti i nezdrav način života. Upravo zbog toga ljekari neprestano naglašavaju važnost prevencije i redovnih kontrola.
Prema riječima stručnjaka iz oblasti dijabetologije, veliki broj ljudi otkrije bolest tek kada se pojave ozbiljne komplikacije, iako organizam mnogo ranije šalje upozoravajuće znakove.
Simptomi koje mnogi pripisuju umoru ili stresu
Prvi simptomi dijabetesa često nisu izraženi, zbog čega ih ljudi lako zanemare. Suha usta, pojačana žeđ, učestalo mokrenje i osjećaj iscrpljenosti najčešći su znakovi da bi trebalo provjeriti nivo šećera u krvi.
Mnogi ove tegobe pripisuju napornom poslu, nedostatku sna ili svakodnevnom stresu, ne sluteći da mogu ukazivati na poremećaj regulacije glukoze.
Kako bolest napreduje, mogu se javiti i zamagljen vid, sporije zarastanje rana, češće infekcije i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine.
Upravo zato ljekari ističu da rano otkrivanje bolesti značajno povećava mogućnost uspješnog liječenja i sprečavanja komplikacija.
Dijabetes tipa 2 se u velikoj mjeri može spriječiti
Za razliku od dijabetesa tipa 1, kod kojeg važnu ulogu imaju autoimuni i genetski faktori, kod tipa 2 način života ima ogroman uticaj.
Redovna fizička aktivnost jedna je od najboljih mjera prevencije. Već tridesetak minuta brzog hodanja dnevno može značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti.
Kada se tome dodaju uravnotežena ishrana, održavanje zdrave tjelesne težine, izbjegavanje pušenja i umjeren odnos prema alkoholu, rizik od razvoja dijabetesa može biti višestruko manji.
Stručnjaci naglašavaju da nije potrebno odmah početi s intenzivnim treninzima. Dovoljna je svakodnevna šetnja bržim tempom ili bilo koji oblik redovnog kretanja koji odgovara pojedincu.
Mit koji treba razbiti – slatkiši sami po sebi ne uzrokuju dijabetes
Jedna od najčešćih zabluda jeste da će osoba dobiti dijabetes samo zato što često jede kolače ili čokoladu.
Ljekari objašnjavaju da bolest ne nastaje na taj način. Kod zdrave osobe gušterača proizvodi dovoljno insulina da nakon obroka reguliše nivo šećera u krvi i vrati ga u normalne vrijednosti.
Sam unos slatkiša nije jedini uzrok bolesti. Problem nastaje kada se godinama kombinuju loša ishrana, gojaznost, fizička neaktivnost i genetska predispozicija, što može dovesti do razvoja inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.
Zbog toga povremeni desert nije razlog za paniku, ali dugoročno nezdrav način života može značajno povećati rizik.
Jedan obrok ne određuje rezultate nalaza
Često se može čuti rečenica: “Jučer sam bio na slavlju pa mi je zato šećer visok.”
Međutim, stručnjaci ističu da kod osobe čiji organizam normalno funkcioniše nivo glukoze nakon obroka vrlo brzo dolazi u granice normale.
Mnogo važnije od onoga što smo pojeli prethodnog dana jeste ukupno stanje organizma i način života tokom dužeg vremenskog perioda.
Zato se dijabetes ne dijagnostikuje na osnovu jednog obroka, već laboratorijskim analizama i dodatnim pregledima koje procjenjuje ljekar.
Redovne kontrole mogu spasiti zdravlje
Problem dijabetesa je što se često razvija tiho, bez izraženih simptoma. Organizam se postepeno prilagođava povišenom šećeru u krvi, pa mnogi ljudi godinama ne znaju da imaju bolest.
Kada se konačno otkrije, kod nekih pacijenata već su prisutna oštećenja krvnih sudova, bubrega, očiju ili nerava.
Zbog toga stručnjaci savjetuju da i zdrave osobe povremeno kontrolišu nivo šećera u krvi i obavljaju osnovne laboratorijske pretrage, posebno ako imaju višak kilograma ili porodičnu istoriju dijabetesa.
Neliječeni dijabetes može izazvati ozbiljne komplikacije
Ako se bolest ne kontroliše na vrijeme, može dovesti do brojnih zdravstvenih problema. Među najtežim komplikacijama nalaze se oštećenje bubrega, gubitak vida, bolesti srca i krvnih sudova, oštećenje živaca, kao i povećan rizik od rana koje teško zarastaju i amputacija ekstremiteta.
Ipak, dobra vijest je da se pravilnom ishranom, redovnim kretanjem, kontrolom tjelesne težine i odgovarajućom terapijom ove komplikacije u velikoj mjeri mogu spriječiti.
Najvažnija poruka stručnjaka jeste da ne treba čekati prve ozbiljne simptome. Redovne kontrole i zdrav način života najbolja su zaštita od dijabetesa i njegovih posljedica.
