Evo šta ovaj kuhinjski začin može uraditi za baštu

Septembar je jedan od najvažnijih mjeseci za baštovane. Dok se beru posljednji plodovi i uklanjaju ostaci ljetnih kultura, počinje priprema zemlje za kišu, hladnije dane i zimsko mirovanje.

Upravo tada internetom često kruži neobičan savjet: po zemlji pospite nekoliko kašika cimeta i tako ćete je zaštititi od gljivica i sačuvati zdravom tokom zime.

Cimet zaista sadrži biljne spojeve koji pokazuju antimikrobno i antifungalno djelovanje, zbog čega se povremeno koristi u kućnom vrtlarstvu. Međutim, tri kašike cimeta nisu čarobna formula koja može „dezinfikovati“ cijelu baštu.

Njegova najveća vrijednost je u ciljanoj i umjerenoj upotrebi.

Zašto se cimet uopšte koristi među biljkama?

Cimet sadrži aromatične spojeve, među kojima je najpoznatiji cinamaldehid.

U laboratorijskim uslovima takvi spojevi mogu djelovati protiv određenih gljivica i mikroorganizama.

Upravo odatle potiče ideja da se cimet može koristiti i u vrtu.

Baštovani ga najčešće stavljaju na površinu zemlje kod manjih problema sa plijesni, oko osjetljivih sadnica ili na određene svježe rezove biljaka.

Ali postoji važna razlika između laboratorijskog antifungalnog djelovanja i tvrdnje da će nekoliko kašika začina zaštititi cijelu parcelu tokom zime.

Cimet može biti pomoćno sredstvo – ne zamjena za pravilnu njegu zemljišta.

Gdje bi cimet mogao imati najviše smisla?

Ako na površini zemlje u saksiji ili manjoj gredici primijetite tanak sloj plijesni, vrlo mala količina mljevenog cimeta može se posuti po problematičnom području.

Prije toga je još važnije utvrditi zašto se plijesan pojavila.

Najčešći razlog nije nedostatak cimeta, nego:

previše vlage, slabo provjetravanje, zbijeno zemljište ili prečesto zalijevanje.

Ako se osnovni problem ne riješi, plijesan će se vrlo vjerovatno vratiti bez obzira koliko cimeta koristili.

„Tri kašike“ nisu univerzalna mjera

Naslovi često savjetuju određenu količinu – dvije, tri ili četiri kašike.

U stvarnosti nema univerzalne doze koja odgovara svakoj bašti.

Tri kašike na malu saksiju predstavljaju potpuno drugačiju količinu nego tri kašike raspoređene po nekoliko kvadratnih metara vrta.

Zato je mnogo pametnije razmišljati o tankom, lokalnom posipanju, a ne o prekrivanju cijele površine zemlje debelim slojem začina.

Više nije nužno i bolje.

Nemojte posipati cijelu baštu bez razloga

Zemljište nije sterilan materijal.

Naprotiv, zdravo tlo puno je bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama koji učestvuju u razgradnji organske materije i kruženju hranjivih materija.

Cilj dobre baštenske prakse nije „ubiti sve gljivice“.

Veliki broj njih potpuno je bezopasan ili čak koristan za biljke.

Zato nema mnogo smisla preventivno zasipati cijelu parcelu cimetom samo zato što dolazi zima.

Ako problem ne postoji, nema potrebe ni za tretmanom.

Može li cimet zaštititi mjesto nakon rezidbe?

Ovo je još jedna popularna upotreba.

Neki baštovani stave malu količinu cimeta na svježi rez nakon uklanjanja oštećene grančice, posebno kod sobnih biljaka.

Takva praksa može imati smisla kao pomoćna mjera, ali mnogo je važnije da je rez napravljen pravilno i čistim alatom.

Ako makaze prenose bolest s jedne biljke na drugu, malo cimeta neće riješiti problem.

Zato je nakon rada s oboljelim biljkama dobro očistiti i po potrebi dezinfikovati alat prije prelaska na sljedeću biljku.

A šta je sa ukorjenjivanjem reznica?

Cimet se često reklamira i kao „prirodni hormon za ukorjenjivanje“.

Tu treba biti oprezan.

Cimet nije isto što i komercijalni hormon za ukorjenjivanje.

Može pomoći u održavanju površine reznice čistijom u određenim okolnostima, ali ne treba očekivati da će sam izazvati stvaranje korijena.

Za uspješno ukorjenjivanje mnogo su važniji odgovarajuća vrsta biljke, temperatura, vlaga, supstrat i način pripreme reznice.

Najveći neprijatelj u jesen često nije gljivica nego višak vode

Septembar i jesen donose više vlage i sporije isušivanje zemljišta.

Ako nastavimo zalijevati istim intenzitetom kao tokom vrelog jula, korijen može dugo ostati u previše mokroj zemlji.

Tada nastaju mnogo veći problemi.

Zato je upravo u jesen važno prilagoditi zalijevanje temperaturi i količini kiše.

Dobra drenaža vrijedi neuporedivo više od nekoliko kašika bilo kojeg začina.

Ovo je mnogo važnije uraditi prije zime

Ako želite da zemlja i biljke zdravo dočekaju proljeće, septembar je idealan za ozbiljnije pospremanje bašte.

Uklonite biljke koje su očigledno oboljele.

Ne ostavljajte trule plodove i teško zaražene biljne ostatke da leže po gredicama.

Provjerite mjesta na kojima se nakon kiše voda dugo zadržava.

Dodajte zreo kompost tamo gdje je to potrebno.

A kod kultura kojima odgovara, zaštitite površinu odgovarajućim malčem.

Takve mjere imaju mnogo veći uticaj na stanje zemljišta nego nasumično posipanje cimeta.

Ne uklanjajte baš sve biljne ostatke

Ni ovdje ne treba pretjerivati.

Zdravi biljni ostaci mogu završiti u kompostu, a određeni materijal može ostati kao zaštita tla i stanište korisnim organizmima.

Problem predstavljaju naročito ostaci ozbiljno oboljelih biljaka.

Ako ste tokom godine imali izraženu gljivičnu bolest, treba paziti gdje taj materijal završava jer određeni uzročnici mogu prezimiti na biljnim ostacima.

Cimet neće promijeniti kvalitet lošeg zemljišta

Ako je zemljište teško, zbijeno i slabo propusno, cimet ga neće učiniti rastresitim.

Ako mu nedostaje organska materija, cimet to neće nadoknaditi.

Ako je pH potpuno neprikladan za biljku, nekoliko kašika začina neće ga čudesno popraviti.

Zato prije sljedeće sezone vrijedi razmišljati o strukturi zemljišta, organskoj materiji i potrebama biljaka koje planirate saditi.

Posebno oprezno sa mladim biljkama

Prirodno ne znači automatski potpuno bezopasno.

Koncentrisani biljni spojevi mogu u većim količinama djelovati nadražujuće ili nepovoljno na osjetljivo tkivo.

Zbog toga mlade sadnice i osjetljive korijene ne treba zatrpavati velikim količinama cimeta.

Ako ga koristite, neka to bude mala količina i ciljano mjesto.

Dakle, vrijedi li ga koristiti?

Ako već imate cimet u kuhinji i želite ga isprobati kod manjeg površinskog problema s plijesni ili na određenoj biljci, umjerena primjena može biti zanimljiva pomoćna metoda.

Ali očekivanje da će tri kašike cimeta sačuvati cijelu zemlju zdravom cijelu zimu ipak je pretjerano.

Bašta je složen ekosistem.

Njeno zdravlje zavisi od vode, strukture tla, organske materije, temperature, biljnih ostataka, štetočina i čitavog niza mikroorganizama.

Jedan začin ne može preuzeti sve te uloge.

Najbolji „trik“ za septembar zapravo je mnogo jednostavniji

Pregledajte baštu dok je još dovoljno toplo da možete reagovati.

Uklonite ono što je bolesno.

Ne ostavljajte zemlju stalno natopljenu.

Popravite drenažu gdje je potrebno.

Dodajte zreo kompost ako zemljištu treba organska materija.

I pratite biljke umjesto da ih preventivno zatrpavate različitim kućnim pripravcima.

Cimet može imati svoje mjesto u vrtu, ali najzdraviju zemlju preko zime neće napraviti tri kašike začina – nego dobra priprema koju napravite prije prvih ozbiljnih hladnoća.