Evo kako kafa može biti korisna za vaš organizam, ali samo ako je pijete na pravi način: savjeti dr Borislava Kamenova ☕☕
- Kafa je za mnoge ljude mnogo više od napitka koji ih razbudi ujutro. Ona je mali ritual, navika, predah, miris doma i često prvi razlog da se sjedne s nekim i porazgovara.
Kod nas se kafa tradicionalno povezuje s druženjem, gostoprimstvom i bliskošću. Kada nekoga pozovete na kafu, to obično znači da želite razgovor, susret i trenutak opuštanja.
Ipak, iako je kafa jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu, oko nje se i dalje vode brojne rasprave. Jedni tvrde da poboljšava koncentraciju, daje energiju i čuva zdravlje, dok drugi upozoravaju da može izazvati nervozu, lupanje srca, nesanicu ili probleme sa želucem.
O tome kako kafa zaista djeluje na organizam govorio je imunolog dr Borislav Kamenov, koji je objasnio da kafa može imati korisne osobine, ali da je veoma važno kako se pije i šta joj dodajemo.
Kafa kao dio kulture i svakodnevnog života
Dr Kamenov ističe da kafa kod nas ima posebno značenje. Ona nije samo napitak, nego i simbol druženja.
Ljudi se često okupljaju uz šoljicu kafe, razgovaraju, odmaraju, dijele lijepe i teške trenutke. Zato kafa ima i društvenu vrijednost, jer je povezana s navikom, razgovorom i osjećajem bliskosti.
Mnogi ne mogu zamisliti jutro bez domaće, crne ili takozvane turske kafe. Nekome ona prija, nekome ne, ali je činjenica da je duboko ukorijenjena u našoj svakodnevici.
Zašto kafa može biti korisna?
Prema riječima dr Kamenova, kafa sadrži korisne sastojke koji mogu pomoći organizmu, posebno kada se pije umjereno.
Kafa je bogata antioksidansima, prije svega polifenolima, a sadrži i određene vitamine i minerale. Antioksidansi su važni jer pomažu tijelu da se brani od ćelijskog stresa, koji može nastati zbog loše ishrane, zagađenja, stresa, upalnih procesa i drugih faktora.
Drugim riječima, kafa nije samo “razbuđivač”. Ona može biti i izvor supstanci koje učestvuju u zaštiti organizma.
Kafa i zaštita od bolesti
Dr Kamenov navodi da se kafa danas sve više proučava zbog mogućeg preventivnog djelovanja kod određenih bolesti.
Prema njegovim riječima, umjerena konzumacija kafe povezuje se sa smanjenim rizikom od:
dijabetesa,
Parkinsonove bolesti,
Alchajmerove bolesti,
depresije,
određenih malignih bolesti,
srčanih bolesti,
problema s debelim crijevom.
Također ističe da kafa može pomoći probavi, jer kod nekih ljudi podstiče rad crijeva i olakšava pražnjenje.
Važno je naglasiti:
Kafa nije lijek i ne može zamijeniti zdravu ishranu, terapiju ili ljekarski pregled. Međutim, ako se pije razumno, može biti dio zdravih svakodnevnih navika.
Najveći problem nije uvijek kafa, nego ono što joj dodajemo
Iako kafa sama po sebi može imati korisne sastojke, problem često nastaje zbog dodataka.
Dr Kamenov posebno upozorava na:
previše šećera,
mlijeko,
vještačke zaslađivače,
razne sirupe i dodatke iz kafića.
Mnogi ljudi misle da piju “samo jednu kafu”, ali zapravo svakodnevno unose šećer, mlijeko, šlag, arome ili zaslađivače koji mogu opteretiti organizam.
Zašto mlijeko u kafi nekima smeta?
Prema riječima dr Kamenova, veliki broj ljudi ne podnosi mlijeko dobro, ali toga nije uvijek svjestan.
Neki imaju nadimanje, gasove, grčeve, nelagodu u stomaku ili probleme s varenjem, ali ne povezuju to s malom količinom mlijeka koju svakodnevno dodaju u kafu.
Često kažu: “Ma ja samo malo mlijeka stavim u kafu”, ali i ta mala količina kod osjetljivih osoba može izazvati tegobe.
Zato je korisno obratiti pažnju na reakciju tijela. Ako nakon kafe s mlijekom osjećate nadutost, težinu u stomaku ili nelagodu, moguće je da vam više odgovara kafa bez mlijeka.
Šećer u kafi – mala navika koja se lako pretjera
Malo šećera povremeno vjerovatno neće napraviti veliki problem kod zdrave osobe, ali mnogi ljudi nesvjesno pretjeruju.
Ako neko pije tri ili četiri kafe dnevno i u svaku stavi po dvije kašičice šećera, to više nije mala količina. Vremenom takva navika može povećati ukupan dnevni unos šećera, posebno ako se uz kafu jedu i slatkiši.
Savjet:
Ako ne možete odmah piti gorku kafu, pokušajte postepeno smanjivati šećer. Organizam se s vremenom navikne na manje slatkoće.
Vještački zaslađivači nisu uvijek bolje rješenje
Mnogi ljudi umjesto šećera koriste zaslađivače, misleći da su tako napravili zdraviji izbor. Međutim, dr Kamenov upozorava da ni zaslađivači nisu bez problema.
Prema njegovom objašnjenju, zaslađivači mogu “prevariti” organizam, jer tijelo očekuje dolazak šećera, ali ga zapravo ne dobija. Kod nekih osoba to može uticati na apetit, želju za slatkim i rad metabolizma.
Zbog toga nije uvijek najbolje rješenje samo zamijeniti šećer zaslađivačem. Još bolje je postepeno navikavati nepce na prirodniji i manje sladak ukus kafe.
Kako najzdravije piti kafu?
Ako vam kafa prija i nemate zdravstvene tegobe zbog nje, najbolje je da je pijete jednostavno i umjereno.
Najbolji izbor je:
crna kafa bez dodataka,
bez previše šećera,
bez mlijeka ako vam izaziva tegobe,
bez vještačkih zaslađivača,
bez slatkih sirupa i šlaga,
u umjerenoj količini tokom dana.
Domaća, crna kafa ili obična kafa bez suvišnih dodataka najbliža je onome što se može smatrati zdravijim načinom konzumiranja.
Kada kafa može smetati?
Kafa ne djeluje isto na sve ljude. Nekima odgovara i daje im energiju, dok kod drugih izaziva neželjene reakcije.
Kafa može smetati osobama koje imaju:
nesanicu,
nervozu i anksioznost,
lupanje srca,
povišen pritisak,
gastritis ili osjetljiv želudac,
refluks i vraćanje kiseline,
probleme s varenjem,
osjetljivost na kofein.
Ako primijetite da vas kafa čini nervoznim, da vam remeti san ili izaziva bol u želucu, to je znak da treba smanjiti količinu ili promijeniti način konzumiranja.
Koliko kafe je dovoljno?
Nije svima potrebna ista količina. Nekome je jedna šoljica dnevno sasvim dovoljna, dok neko može popiti dvije bez problema.
Najvažnije je ne pretjerivati i ne koristiti kafu kao zamjenu za san, odmor i normalan obrok.
Ako stalno osjećate umor i pijete kafu samo da biste “pregurali dan”, možda problem nije u manjku kafe, nego u načinu života, stresu, lošem snu ili nekoj zdravstvenoj tegobi.
Kafa može biti koristan napitak kada se pije umjereno i bez nepotrebnih dodataka. Ona sadrži antioksidanse i druge korisne sastojke koji mogu pomoći organizmu u borbi protiv ćelijskog stresa i podržati opšte zdravlje.
Ipak, najveća greška je kada se kafa pretvori u slatki napitak pun šećera, mlijeka, sirupa i vještačkih zaslađivača. Tada ono što je moglo biti korisno postaje navika koja opterećuje organizam.
Zapamtite:
Nije problem uvijek u kafi, nego u tome koliko je pijemo, kada je pijemo i šta joj dodajemo.
Ako vam kafa prija, pijte je polako, umjereno i jednostavno. Najbolje je slušati svoje tijelo, jer ono najbrže pokaže da li vam neka navika koristi ili vam smeta.
