Hormoni, poznati kao tjelesni regulatori, igraju ključnu ulogu u regulaciji funkcija svake ćelije. Da bi se hormoni pravilno koristili u tijelu, moraju se vezati za specifične receptore na ćelijskoj membrani. Na primjer, tiroidni hormon može djelovati samo preko receptora štitnjače.

Štitna žlijezda je središnji regulator svih hormona. U svakoj ćeliji tijela postoje dvije vrste receptora: receptori štitne žlijezde i receptori za vitamin D. Značaj štitne žlijezde je ogroman, jer njeni hormoni utiču na cjelokupno zdravlje. Kada hormoni štitnjače ne funkcioniraju optimalno, cijelo tijelo trpi.

Više od 250 miliona ljudi širom svijeta pati od hipotireoze, stanja uzrokovanog nedovoljnom proizvodnjom hormona štitnjače. Oko jedna od osam žena suočit će se s problemima štitne žlijezde tokom svog života.

Jedan od interesantnih odnosa u vezi sa štitnom žlijezdom je njen odnos s glutenom. Većina problema vezanih za nedovoljnu proizvodnju tiroidnih hormona klasificirana je kao autoimune bolesti. Gluten, protein prisutan u žitaricama poput pšenice, može biti pokretač autoimunih reakcija. Kada gluten prolazi kroz crijevni zid i ulazi u krvotok, imunološki sistem proizvodi antitijela koja ciljaju ovu stranu supstancu. No, ponekad imunološki sistem pogrešno identificira štitnjaču kao gluten i napada je.

Netolerancija na gluten može imati različite manifestacije, od kojih je celijakija najpoznatija. Istraživanja pokazuju da samo 10% osoba s celijakijom ima simptome povezane s netolerancijom na gluten. Oko 1 od 20 ljudi u svijetu pati od oblika netolerancije na gluten koji se razlikuje od celijakije.

Mnogi ljudi s autoimunim poremećajima izbjegavaju gluten na kratko vrijeme, ali studije pokazuju da tijelu treba nekoliko mjeseci da se potpuno oporavi od upale uzrokovane glutenom.

Evo deset znakova da vaše tijelo može negativno reagirati na gluten:

  1. Probavne smetnje poput plinova, nadutosti, proljeva ili zatvora kod djece.
  2. Keratoza pilaris, stanje kože poznato kao “kokošja koža”, na rukama.
  3. Osjećaj umora nakon konzumacije glutena.
  4. Dijagnoza autoimunih bolesti kao što su Hashimotov tiroiditis, reumatoidni artritis, lupus, psorijaza, ulcerozni kolitis, skleroderma i multipla skleroza.
  5. Neurološki simptomi poput vrtoglavice ili osjećaja nestabilnosti.
  6. Hormonski disbalans.
  7. Migrene.
  8. Dijagnoza kroničnog umora ili fibromijalgije.
  9. Upale, otok ili bolovi u zglobovima poput nožnih prstiju, koljena ili kukova.
  10. Emocionalni izazovi poput anksioznosti, depresije i promjena raspoloženja.

Razumijevanje veze između glutena i štitne žlijezde može pomoći u boljoj kontroli zdravstvenih problema i unapređenju kvalitete života. Prilagođavanje prehrane i izbjegavanje glutena može biti ključno za osobe s autoimunim poremećajima i problemima štitnjače.

Uloga štitne žlijezde i hormona
Štitna žlijezda proizvodi ključne hormone, kao što su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3), koji regulišu metabolizam, rast i razvoj. Hormoni štitnjače utiču na gotovo svaki organ u tijelu, pomažući u kontroli tjelesne temperature, ritma srca i težine. Poremećaji u radu štitnjače mogu uzrokovati različite zdravstvene probleme, od kojih su najčešći hipotireoza (nedovoljna aktivnost štitnjače) i hipertireoza (prekomjerna aktivnost štitnjače).

Autoimune bolesti štitnjače
Autoimune bolesti, poput Hashimotovog tiroiditisa i Gravesove bolesti, često pogađaju štitnjaču. Kod Hashimotovog tiroiditisa, imunološki sistem napada štitnjaču, što dovodi do smanjenja njene funkcije i pojave simptoma hipotireoze. Gravesova bolest, s druge strane, uzrokuje hiperaktivnost štitnjače i simptome hipertireoze.

Gluten i autoimune reakcije
Gluten može izazvati autoimune reakcije kod osoba sa predispozicijom za takva stanja. Kod ovih osoba, konzumacija glutena može izazvati proizvodnju antitijela koja napadaju tkiva tijela, uključujući štitnu žlijezdu. Ovo je posebno važno za ljude s autoimunim bolestima štitnjače, jer eliminacija glutena iz ishrane može smanjiti upalu i simptome povezane s tim stanjima.

Netolerancija na gluten i celijakija
Netolerancija na gluten obuhvata širi spektar stanja od same celijakije. Celijakija je autoimuna bolest gdje konzumacija glutena dovodi do oštećenja sluznice tankog crijeva. Međutim, mnogi ljudi mogu imati osjetljivost na gluten bez celijakije (non-celiac gluten sensitivity), što može izazvati simptome kao što su gastrointestinalne tegobe, umor i glavobolje, ali bez oštećenja crijevne sluznice.

Dijagnostika i tretman
Dijagnostikovanje problema sa štitnjačom često uključuje testove krvi za mjerenje nivoa TSH (hormon koji stimuliše štitnjaču), T4 i T3. Ako postoji sumnja na autoimuni poremećaj, mogu se raditi i testovi za antitijela. Liječenje može uključivati hormonsku terapiju, promjene u ishrani, kao i specifične tretmane za upravljanje simptomima.

Prehrambene preporuke za zdravlje štitnjače
Osobe s poremećajima štitnjače često se savjetuju da izbjegavaju gluten, ali i da unose dovoljno joda, selena i cinka, koji su ključni za funkciju štitnjače. Morski plodovi, orašasti plodovi i sjemenke mogu biti odlični izvori ovih minerala. Takođe, važno je paziti na unos hrane bogate vlaknima, proteina i zdravih masti kako bi se održalo opće zdravlje i podržala funkcija štitnjače.

Zaključak
Razumijevanje uloge štitne žlijezde, hormonske ravnoteže i utjecaja glutena može pomoći u boljem upravljanju zdravstvenim problemima povezanim s štitnjačom. Osobe koje pate od autoimunih poremećaja štitnjače mogu imati značajne koristi od prilagođavanja ishrane, posebno eliminacije glutena, kao dijela sveobuhvatnog pristupa liječenju. Redovna medicinska kontrola i prilagodbe životnog stila ključne su za održavanje optimalnog zdravlja štitnjače i cjelokupnog organizma.