Iako dolazi s poznatim simptomima, dijabetes se ne može utvrditi na ovaj način, već metodom skrininga temeljenom na testu krvi, koja daje odgovor na to ko ima dijabetes i ko je u riziku da ga razvije.

S obzirom na to da je pandemija covida 19 poremetila normalno funkcionisanje domova zdravlja i usluga koje se pružaju pacijentima, zanemareno je i popunjavanje upitnika od 8 pitanja na koji može popuniti svako ko želi da sazna da li je u opasnosti od infekcije. izvadite upitnik. Da biste dobili odgovore, potreban je dijabetes. Dok ne budu dostupne informacije o potencijalnim rizicima, čitaoce portala eKlinik zanima da li dijabetičari sa nivoom šećera u krvi od 6 ili 7 jedinica mogu koristiti med u ishrani.

Kako prepoznati ko ima dijabetes

– Dijabetičari nikada ne bi trebali konzumirati med jer med sadrži određene šećere koji se teško metaboliziraju i nisu dobri za dijabetes. Jedan čitalac je naveo da je tromesečni prosek merenja glukoze u krvi 6,75, što možda nije dijabetes – profesor dr Nebojša Lalić, stručnjak, akademik i dekan beogradskog Medicinskog fakulteta za endokrinologiju i dijabetes. Ističe da povišeni nivo šećera u krvi može biti i zbog lijekova ili određenih dijeta, te objašnjava kako tačno odrediti ko ima dijabetes.

– Ako vam je šećer u krvi veći od 7,1 u dva uzastopna ponavljanja, imate dijabetes. Ako je između 6,1 i 7, onda postoji tendencija razvoja dijabetesa – naglasio je profesor Lalić, dodajući da su u ishrani dijabetičara zabranjeni samo slatkiši, masna hrana i alkohol. Kako ističe, sve ostalo se može jesti, ali samo umjereno i prema osobnom jelovniku pacijenta.

Koji nivo šećera u krvi je potreban da bi se dijagnostikovala dijabetes?

Da bi rezultati testa šećera u krvi bili validni, prema objašnjenju profesora Nebojše Lalića, nalaz šećera u krvi mora biti izmeren nakon 12 sati gladovanja i utvrđen nakon dva uzastopna merenja. To zapravo znači da osoba treba večerati i analizirati krv nakon 12 sati.

——Ovo je takozvani brzi standard. Dijagnostički kriteriji pronađeni u naučnim radovima za pouzdano otkrivanje dijabetesa zahtijevaju oralni test glukoze (OGTT). Ovaj test mjeri nivo šećera u krvi dok osoba ne jede ništa, a zatim popije 75 grama glukoze rastvorene u vodi. Nakon dva sata izmjerite nivo glukoze u krvi. Ako je preko 11,1, to je dijabetes.

Čak 36% pacijenata ne zna da ima dijabetes

Profesor Nebojša Lalić je naglasio da dijabetes prate simptomi kao što su žeđ, učestalo mokrenje, te opšta slabost i nelagodnost. Ovi simptomi su važni za tipični dijabetes, ali, kako je rekao, mogu ukazivati ​​i na druge bolesti, a dijagnoza se ne može postaviti samo na osnovu njih, već na osnovu parametara u krvi.

– Problem je što 36 odsto pacijenata ovde, a u nekim zemljama i do 50 odsto pacijenata ne zna da ima dijabetes. Profesor Lalich je upozorio da se dijabetes često otkrije slučajno tokom drugog testa, te podsjetio da dijabetes “ne može škoditi” i da ne mora imati uvjerljive simptome, pa ga treba otkriti skriningom. Istakao je i da su dijabetes i hipertenzija, koronarna bolest, ishemijska encefalopatija… sve su to srodne bolesti, pa je veoma važno da se na vrijeme osvijestimo o opasnostima dijabetesa.

Rizik za ovu tihu bolest može se utvrditi skriningom

– Još jednom ćemo revitalizirati upitnik Doma zdravlja. Zbog epidemije covida 19 mnoge stvari su poremećene, uključujući i ove upitnike koji su od velikog značaja. Profesor Nebojša Lalić objašnjava da se pažljivim odgovorom na osam pitanja jednostavnom metodom može utvrditi da li je neko u opasnosti od dijabetesa u narednih 10 godina, čak i ako je u tom trenutku savršeno zdrav. Pitanja u upitniku su relativno opšta. Neka pitanja su “Da li imate dijabetes u porodici? Da li vam je ikada dijagnosticirana hiperglikemija? Da li jedete povrće? U kojoj mjeri? Koja je vaša fizička aktivnost? Da li imate dijabetes?” Gojaznost dovodi vas u veliki rizik od razvoja dijabetesa…”

Kako je rekao, ako postoji rizik, može pratiti povezane bolesti, kronične komplikacije dijabetesa, odnosno promjene na očima, bubrezima, srcu i krvnim sudovima.

– Odnosno, ispostavlja se da su te promene prisutne kada se otkrije dijabetes, ali i kada se razvije i pre nego što se ispolji – kaže za naš portal profesor Nebojša Lalić.

Oglasi - Advertisement