Rast električnih automobila u Italiji suočava se sa značajnom preprekom u vidu niskih plata i visokih cijena na listi. Bez sumnje, ove prepreke ometaju napredak vozila na baterije. Međutim, bilo bi previše pojednostavljeno pripisati problem isključivo ekonomskim faktorima.
Tokom konferencije “Novi scenariji u automobilskoj industriji i budućnost mobilnosti”, generalni direktor Andrea Cardinali predstavio je podatke UNRAE koji nude djelimičnu kontradikciju sa preovlađujućim narativom.
Kada se ispitaju podaci o tržišnim udjelima potpuno električnih automobila i BDP-u po glavi stanovnika (paritet kupovne moći, PPA) u različitim evropskim zemljama, postaje očigledno da Italija ne samo da zaostaje za najbogatijim pojedincima na kontinentu u smislu elektrifikacije, već i oni koji žive u zemljama sa još nižim nivoom bogatstva.
Iako je italijanski BDP po stanovniku po paritetu kupovne moći veći od zemalja poput Grčke, Španije, Mađarske, Litvanije, Slovenije, Rumunije i Portugala, Poluotok i dalje zaostaje za njima po tržišnom udjelu, čineći samo 3,9% u prvom 10 mjeseci 2023. Ovo pitanje prevazilazi razlike u prihodima i obuhvata kulturne, političke i infrastrukturne faktore.
Usprkos sporom ukupnom rastu, Norveška prednjači u Europi po tržišnom udjelu na baterijskim električnim vozilima (BEV).
Trend rasta u Italiji je razlog za zabrinutost, posebno zato što zaostaje za ostatkom Evrope. Da se to stavi u perspektivu, od januara do oktobra 2023. povećanje tržišnog udjela električnih automobila u Italiji iznosi samo 0,2% u odnosu na cijelu 2022., kada je tržišni udio za potpuno električne automobile dostigao 3,7%.
Umjesto toga, preostale četiri velike zemlje doživjele su skroman porast od +0,8% (porast sa 14,7% na 15,5%). U međuvremenu, vodeće zemlje u pogledu elektrifikacije, uključujući Dansku, Finsku, Norvešku, Holandiju i Švedsku, zajedno sa svim ostalim evropskim zemljama, zabilježile su značajniji porast od +4,4% (sa 35% na 39,4%) i +3,4% % (sa 14,7% na 15,5%).
Kada se pogleda slika koja prikazuje najsavremenije stanice za punjenje, situacija se popravlja. Italija je trenutno na 15. poziciji na kontinentalnoj ljestvici po gustini stanica za punjenje na 100 kilometara puta, sa 7,9. Ova brojka pada ispod evropskog prosjeka od 12,3.
Gledajući širu perspektivu, postaje očigledno da je ukupna borba tokom tranzicije Italije obilježena široko rasprostranjenim poteškoćama. Uprkos proteklom vremenu, od 2021. godine došlo je do zanemarivog smanjenja emisija CO2 iz novih registracija vozila. U svjetlu ove situacije, Michele Crisci, predsjednik UNRA-e, iznosi svoje preporuke za rješavanje ovog problema.
Kako bi se olakšao prelazak na električne i plug-in hibridne automobile, izdvojeno je i avansno značajno više od 600 miliona eura za 2023. godinu, sa namjerom da se prenese na 2024. godinu. Cilj je proširenje broja korisnika ekobonusa, kao i da se eliminiše ili podigne limit maksimalne potrošnje. Dodatno, doprinosi za električna vozila na baterije (BEV) i plug-in hibridna električna vozila (PHEV) bit će povećani. Radi veće fleksibilnosti, period rezervacije će biti produžen sa 180 na 270 dana.
Nadalje, nastojat će se ubrzati instalacija stanica za punjenje. Važno je napomenuti da ova tranzicija ne predstavlja prijetnju, već priliku za rast u industriji i srodnim sektorima. Krajnji apel je za ekonomski održiv pomak, koji može dovesti do otvaranja novih radnih mjesta, konverzije postojećih, privlačenja stranih investitora i uspostavljanja novih proizvodnih kapaciteta.
Uključivanje u razgovor je prihvatljivo, ali nije mudro ostati u stagnaciji ili podržavati zastarjele tehnologije. To može rezultirati vezanjem za budućnost bez napretka, dok budućnost mobilnosti nudi mnoštvo uzbudljivih mogućnosti.
