Uz porast broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti diljem svijeta, javni interes za ovu temu također raste. Portal Lepa&Srećna u suradnji sa Stetoskopom razgovarao je s ass. dr Milenom Pandrc, specijalistom kardiologije s Vojnomedicinske akademije u Beogradu, o ključnim pitanjima vezanim uz stvaranje krvnih ugrušaka i njihove posljedice.

Sindrom hiperviskoznosti

Osobe s predispozicijom za krvne ugruške često imaju “gustu krv”, što je poznato kao sindrom hiperviskoznosti. Ovaj sindrom može biti uzrokovan genetskim faktorima ili raznim hematološkim i sistemskim bolestima poput lupusa ili malignih oboljenja. Kombinacija genetike, načina života i drugih faktora može povećati viskoznost krvi i time rizik od trombofilije.

Simptomi krvnih ugrušaka

Kada se krvni ugrušak formira, tijelo daje specifične signale upozorenja. Lokalni simptomi obično uključuju bol, oticanje, crvenilo kože i osjećaj topline u području gdje je ugrušak prisutan. Sistemski poremećaji mogu se manifestirati bolom u prsima, umorom ili gubitkom svijesti, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Mjesta nastanka tromba

Trombovi najčešće nastaju u dubokim venama potkoljenice, ali mogu se formirati i u plućima, srcu ili mozgu. Izrazito važne komplikacije uključuju trombozu mezenteričnih arterija i trombozu bubrežnih krvnih žila, koje mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Moždani udar

Ishemijski moždani udar nastaje kada krvni ugrušak blokira protok krvi u mozgu. Ova komplikacija može biti posljedica srčanih poremećaja kao što je atrijalna fibrilacija ili drugih stanja koja povećavaju rizik od embolije.

Antikoagulantna terapija

Liječenje antikoagulansima, kao što su direktni oralni antikoagulanti, može značajno smanjiti rizik od moždanog udara. Ovi lijekovi su pokazali visoku učinkovitost i sigurnost u prevenciji tromboembolijskih događaja.

Laboratorijske analize za dijagnozu tromba

Dijagnostičke procedure uključuju kompletnu krvnu sliku, mjerenje INR-a i APTT-a za procjenu koagulacije te analizu D-dimera kao pokazatelja prisutnosti tromba. Ove analize su ključne u određivanju stanja koagulacije i usmjeravanju daljnjeg liječenja.

Utjecaj životnih navika

Sjedilački način života može povećati rizik od tromboze, posebno kod osoba koje su genetski predisponirane ili imaju druge faktore rizika. Fizička aktivnost, izbjegavanje pušenja i zdrava prehrana ključni su faktori u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Ovaj članak naglašava važnost razumijevanja faktora koji doprinose stvaranju krvnih ugrušaka i potrebu za preventivnim mjerama kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

Evo dodatnih detalja o krvnim ugrušcima i njihovom utjecaju na zdravlje:

Faktori rizika za trombozu
Brojni faktori mogu povećati vjerojatnost nastanka krvnog ugruška. To uključuje nasljedne čimbenike kao što su genetske predispozicije za trombofilije, ali i stečene faktore poput dugotrajnog sjedenja ili nepokretnosti. Osobe koje su podvrgnute operacijama, posebno ortopedskim zahvatima, također su izložene većem riziku.

Komplikacije krvnih ugrušaka
Krvni ugrušci mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme ako se ne dijagnosticiraju i liječe pravovremeno. Mogući ishodi uključuju plućnu emboliju, srčani udar ili moždani udar, što može imati dugoročne posljedice za zdravlje i kvalitetu života pacijenta.

Prevencija i liječenje
Prevencija krvnih ugrušaka uključuje promjene u načinu života kao što su redovita tjelesna aktivnost, prestanak pušenja i zdrava prehrana. Za osobe s visokim rizikom ili poviješću tromboembolijskih događaja, liječnici mogu preporučiti antikoagulantnu terapiju kako bi se smanjio rizik od novih ugrušaka.

Važnost svijesti i edukacije
Edukacija javnosti o simptomima i faktorima rizika za trombozu ključna je za rano prepoznavanje i liječenje ovih stanja. Osobe koje su svjesne svojih rizika i redovito se konzultiraju s liječnicima imaju veće šanse za uspješno upravljanje svojim zdravljem i smanjenje komplikacija.

Napredak u terapiji
Istraživanja i razvoj novih terapijskih pristupa, poput novih generacija direktnih oralnih antikoagulanata, kontinuirano unaprjeđuju mogućnosti liječenja i prevencije krvnih ugrušaka. Ovi lijekovi pružaju pacijentima sigurnije i učinkovitije opcije za sprečavanje komplikacija povezanih s trombozom.

Zaključak
Tromboza je ozbiljan zdravstveni problem koji zahtijeva pažljivo praćenje i pravodobno liječenje. Rano prepoznavanje simptoma, implementacija preventivnih mjera i suradnja s medicinskim stručnjacima ključni su u borbi protiv ove bolesti i očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sustava.