Organizam vam možda šalje jasan znak da unosite previše kofeina! ☕
- Kafa je za mnoge ljude gotovo neizostavan dio dana. Pije se odmah nakon buđenja, tokom pauze na poslu, poslije ručka, uz druženje s prijateljima, a nerijetko i u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima. Posebno na Balkanu, kafa nije samo napitak već i dio svakodnevnog rituala.
Ipak, iako većina zdravih odraslih osoba može podnijeti umjerene količine kofeina bez većih problema, ne reaguje svaki organizam jednako.
Neko može popiti nekoliko kafa tokom dana i ne primijetiti ništa neobično, dok će druga osoba već nakon jedne ili dvije šoljice osjetiti nemir, ubrzano lupanje srca ili probleme sa spavanjem.
Upravo zato nije najvažnije samo pitanje: „Koliko kafa dnevno pijete?“
Mnogo važnije pitanje je: „Kako se osjećate nakon nje?“
Kofein djeluje stimulativno na centralni nervni sistem. Može povećati budnost, poboljšati koncentraciju i privremeno smanjiti osjećaj umora. Međutim, kod osjetljivijih osoba taj isti stimulativni efekat može postati neprijatan.
Posebnu pažnju treba obratiti ako se nakon kafe redovno pojavljuju tri simptoma: problemi sa spavanjem, izražena nervoza ili tjeskoba te neugodno lupanje ili preskakanje srca.
To ne znači da morate automatski i zauvijek izbaciti kafu, ali može biti znak da biste trebali smanjiti količinu, promijeniti vrijeme kada je pijete ili napraviti kraću pauzu i posmatrati kako organizam reaguje.
1. TEŠKO ZASPITE ILI SE BUDITE UMORNI
Jedan od najčešćih znakova da kofeina možda unosite previše jeste problem sa spavanjem.
Mnogi ljudi misle da kafa koju popiju nekoliko sati prije odlaska na spavanje više ne može imati nikakav uticaj. Međutim, kofein se iz organizma ne uklanja odmah.
Njegovo djelovanje može trajati satima.
Zbog toga kafa popijena kasnije tokom dana kod nekih osoba može otežati uspavljivanje iako se u trenutku odlaska u krevet više ne osjećaju posebno razbuđeno.
Problemi ne moraju uvijek izgledati kao klasična nesanica.
Možete zaspati, ali se tokom noći češće buditi.
San može postati plići.
Možete se ujutro probuditi nakon sedam ili osam sati sna, a ipak imati osjećaj kao da se uopšte niste odmorili.
Tada se lako stvara začarani krug.
Loše ste spavali, pa ujutro posežete za jačom kafom.
Kasnije popijete još jednu jer ste i dalje umorni.
Poslijepodne vam opet nedostaje energije, pa slijedi još jedna šoljica.
A onda navečer ponovo teško zaspite.
Sljedećeg dana sve počinje ispočetka.
Ako se prepoznajete u ovom obrascu, vrijedi nekoliko dana promijeniti navike.
Pokušajte kafu piti samo u prvom dijelu dana i izbjegavati kofein kasnije poslijepodne.
Kod osjetljivijih osoba čak i ranije popodnevna kafa može uticati na noćni san.
Važno je imati na umu i da kafa nije jedini izvor kofeina. Kofein mogu sadržavati energetska pića, određene vrste čaja, gazirana pića, čokolada, suplementi i pojedini lijekovi.
Zbog toga neko može misliti da pije „samo dvije kafe dnevno“, a u stvarnosti unos kofeina bude znatno veći.
2. POSTAJETE NERVOZNI, NEMIRNI ILI TJESKOBNI
Kafa bi vas trebala razbuditi, ali ne bi trebala učiniti da se osjećate kao da ste stalno pod pritiskom.
Kod nekih osoba kofein može izazvati izraženiji unutrašnji nemir.
Može se javiti osjećaj napetosti, drhtavica ruku, razdražljivost, nemogućnost mirnog sjedenja, ubrzano disanje ili osjećaj da vam misli „rade prebrzo“.
Neki ljudi to opisuju kao da im je tijelo umorno, ali mozak ne može da se smiri.
Kod osoba koje su i inače osjetljivije na stres, velike količine kofeina mogu dodatno pojačati neugodan osjećaj napetosti.
To ne znači da je kafa uzrok svake nervoze ili anksioznosti.
Stres na poslu, problemi u porodici, nedostatak sna, hormonske promjene i brojni drugi faktori mogu izazvati slične simptome.
Ali ako primijetite da se nemir redovno javlja ubrzo nakon kafe, vrijedi obratiti pažnju.
Posebno je značajno ako se simptomi pojavljuju nakon druge, treće ili četvrte kafe tokom dana, a nakon smanjenja kofeina postaju blaži.
Individualna tolerancija ovdje igra ogromnu ulogu.
Jedna osoba može bez problema popiti nekoliko kafa dnevno, dok će druga već nakon jedne jake kafe osjetiti drhtavicu i nervozu.
Zato nema mnogo smisla porediti vlastite navike sa prijateljima ili kolegama.
To što neko drugi pije pet kafa dnevno bez problema ne znači da vaš organizam mora podnositi istu količinu.
3. OSJEĆATE LUPANJE ILI PRESKAKANJE SRCA
Treći simptom koji ne treba ignorisati jesu palpitacije.
To je osjećaj da srce kuca snažnije nego inače, ubrzano radi, preskače ili da se ritam nakratko promijenio.
Kod nekih ljudi veće količine kofeina mogu izazvati ili pojačati takav osjećaj.
Neko može primijetiti neugodno lupanje srca tek nakon nekoliko jakih kafa, dok će druga osoba biti osjetljiva već na mnogo manju količinu.
Ako se palpitacije redovno javljaju neposredno nakon kafe, razumno je smanjiti unos kofeina i pratiti hoće li se simptomi povući.
Međutim, ovdje je posebno važno biti oprezan.
Lupanje srca ne treba automatski pripisati samo kafi.
Na srčani ritam mogu uticati stres, dehidracija, manjak sna, alkohol, pojedini lijekovi, poremećaji rada štitne žlijezde, anemija i različita srčana stanja.
Ako su palpitacije česte, traju dugo ili se pojavljuju bez očiglednog razloga, trebalo bi razgovarati s ljekarom.
Posebno je važno potražiti hitnu medicinsku pomoć ako su palpitacije praćene bolom ili pritiskom u grudima, jakom vrtoglavicom, nesvjesticom, izrazitom slabošću ili otežanim disanjem.
NIJE SVAKA KAFA ISTA
Još jedan razlog zbog kojeg je teško odrediti „siguran broj šoljica“ jeste to što šoljica kafe nije univerzalna mjera kofeina.
Mala domaća kafa, veliki espresso napitak, instant kafa i velika kafa iz kafića mogu sadržavati vrlo različite količine kofeina.
Pored toga, važni su vrsta zrna, način pripreme i količina kafe koja je korištena.
Zato dvije osobe koje kažu da piju „tri kafe dnevno“ mogu zapravo unositi veoma različite količine kofeina.
Isto važi i za energetske napitke.
Jedna limenka može sadržavati značajnu količinu kofeina, a ako se tokom istog dana kombinuju kafa, energetsko piće i jaki čaj, ukupan unos može postati mnogo veći nego što osoba misli.
KADA BI TREBALO SMANJITI KAFU
Ne postoji potreba da svaka osoba potpuno izbaci kafu iz prehrane.
Ako pijete umjereno, dobro spavate i nemate neugodne reakcije, kafa za većinu zdravih odraslih ljudi može ostati dio svakodnevne rutine.
Situacija je drugačija ako se nakon kofeina pojavljuju jasni simptomi.
Posebno obratite pažnju ako primijetite da vam kafa:
remeti san,
pojačava nervozu,
izaziva drhtavicu,
pojačava osjećaj tjeskobe,
izaziva glavobolju,
stvara neugodan osjećaj lupanja srca,
izaziva želučane tegobe,
ili vas dovodi do toga da morate piti sve više kafe samo da biste normalno funkcionisali.
U takvoj situaciji vrijedi smanjiti unos i posmatrati da li se stanje mijenja.
NEMOJTE NAGLO PRESTATI AKO PIJETE MNOGO KAFE
Ljudi koji svakodnevno piju velike količine kafe ponekad naprave drugu grešku: odluče da od sutra više neće popiti ni jednu.
To kod nekih može izazvati simptome odvikavanja od kofeina.
Mogu se javiti glavobolja, umor, pospanost, razdražljivost, slabija koncentracija i osjećaj da osoba nema energije.
Zbog toga nekim ljudima više odgovara postepeno smanjivanje.
Na primjer, jednu dnevnu kafu mogu zamijeniti bezkofeinskom, smanjiti veličinu šoljice ili jednostavno izbaciti onu posljednju kafu koju su pili kasno poslijepodne.
Nakon nekoliko dana organizam se može prilagoditi na manju količinu kofeina.
POSEBNO OBRATITE PAŽNJU NA KAFU POSLIJEPODNE I NAVEČER
Ako imate problema sa spavanjem, jedno od najjednostavnijih pravila jeste da prvo promijenite vrijeme kada pijete kafu.
Jutarnja kafa i kafa popijena predvečer nisu ista stvar.
Kod nekih ljudi kasna kafa neće napraviti vidljiv problem, dok kod drugih može poremetiti san i mnogo sati kasnije.
Ako redovno teško zaspite, pokušajte nekoliko dana ne piti kafu nakon ranog poslijepodneva.
Zatim pratite da li brže zaspite i da li se ujutro osjećate odmornije.
Takav mali eksperiment može vam dati više informacija o vlastitoj toleranciji nego poređenje sa bilo kakvim opštim preporukama.
UMOR NE ZNAČI UVIJEK DA VAM TREBA JOŠ KAFE
Česta greška je pokušaj da se svaki pad energije riješi novom šoljicom.
Ako ste konstantno umorni, razlog možda uopšte nije nedostatak kofeina.
Možda spavate premalo.
Možda ste dehidrirani.
Možda preskačete obroke.
Možda ste pod velikim stresom.
Ponekad iza dugotrajnog umora mogu stajati i zdravstveni problemi koji zahtijevaju pregled.
Kafa može nakratko prikriti osjećaj umora, ali ne može nadoknaditi kvalitetan san niti riješiti njegov pravi uzrok.
ŠTA MOŽETE PITI UMJESTO JOŠ JEDNE KAFE
Ako ste navikli da tokom dana stalno imate šoljicu u ruci, smanjivanje kafe ne mora značiti da se morate odreći cijelog rituala.
Jednu ili dvije kafe možete zamijeniti napicima bez kofeina.
To mogu biti kafa bez kofeina, biljni čajevi ili jednostavno topla voda s dodatkom limuna, ako vam takav napitak odgovara.
Kod osoba koje vole samu aromu i ritual ispijanja kafe, bezkofeinska verzija često može biti praktičan prelaz.
Važno je samo provjeriti sadrži li zamjenski napitak kofein, jer ga neke vrste čaja i dalje imaju.
TRI SIMPTOMA KOJA VRIJEDI SHVATITI OZBILJNO
Problemi sa spavanjem, izražen nemir i palpitacije ne znače automatski da s vama nešto ozbiljno nije u redu.
Ali oni jesu znakovi koje ne treba ignorisati ako se često ponavljaju.
Ponekad je rješenje jednostavno: manje kofeina i kafa ranije tokom dana.
U drugim slučajevima kafa može samo pojačavati simptom čiji pravi uzrok leži negdje drugo.
Upravo zato je korisno pratiti kada simptomi počinju, koliko traju i da li se smanjuju kada smanjite kofein.
Kafa sama po sebi za većinu ljudi nije problem.
Problem može nastati kada količina koju pijete više ne odgovara vašem organizmu.
Najbolji pokazatelj nije broj kafa koje pije vaš prijatelj, kolega ili član porodice, nego način na koji se vi osjećate.
Ako normalno spavate, nemate nervozu, lupanje srca niti druge smetnje, vjerovatno dobro podnosite svoju trenutnu količinu kofeina.
Ali ako svaku noć dugo gledate u plafon, nakon kafe osjećate unutrašnji nemir ili vam srce počne neugodno lupati, nemojte samo automatski sipati još jednu šoljicu sljedećeg jutra.
Probajte smanjiti količinu, izbaciti kasnu kafu i pratiti reakciju organizma.
Nekada nekoliko jednostavnih promjena može napraviti iznenađujuće veliku razliku.
A ako se simptomi nastave i nakon smanjenja kofeina, posebno ako su jaki ili česti, tada ih ne treba pripisivati samo kafi – vrijedi razgovarati s ljekarom i provjeriti postoji li drugi uzrok.
