Zbog ovoga ste svake jeseni češće bolesni
- Dolaskom jeseni mnogi primjećuju isto – češće prehlade, manjak energije, kašalj, curenje nosa i osjećaj da je organizam „slabiji“ nego tokom ljeta. Hladnije vrijeme i boravak u zatvorenim prostorima zaista olakšavaju širenje respiratornih virusa, ali na otpornost organizma utiču i san, stres, fizička aktivnost i svakodnevna ishrana.
Jedna od stvari na koju stručnjaci često upozoravaju jeste pretjeran unos dodanog šećera.
Ne radi se o tome da će jedna čokolada „uništiti imunitet“, ali prehrana bogata slatkišima, zaslađenim napicima i industrijski prerađenom hranom može dugoročno nepovoljno djelovati na tjelesnu masu, metabolizam i upalne procese u organizmu.
Problem je što šećer često unosimo i onda kada toga nismo svjesni.
Gdje se krije najviše šećera?
Kada kažemo šećer, većina prvo pomisli na kolače i čokoladu. Međutim, velike količine dodanog šećera mogu se nalaziti i u proizvodima koje mnogi konzumiraju gotovo svakodnevno.
To uključuje:
gazirane i energetske napitke,
zaslađene sokove,
industrijske kolače i kekse,
čokoladne namaze,
zaslađene žitarice za doručak,
pojedine voćne jogurte,
gotove deserte,
kao i brojne grickalice i prerađene proizvode.
Upravo zbog toga ukupna količina šećera tokom dana može biti mnogo veća nego što osoba pretpostavlja.
Kako pretjerivanje sa šećerom može uticati na organizam?
Imuni sistem je izuzetno složen i ne postoji jedna namirnica koja ga može jednostavno „uključiti“ ili „isključiti“.
Ipak, dugotrajna prehrana s mnogo dodanog šećera i kalorija može doprinijeti debljanju, lošijoj kontroli šećera u krvi i hroničnim upalnim procesima, a sve to može nepovoljno uticati na opšte zdravlje.
Poseban problem nastaje kada slatkiši i prerađena hrana potisnu namirnice koje organizmu daju potrebne vitamine, minerale, proteine i vlakna.
Drugim riječima, nije problem samo ono što pojedemo previše, nego i ono što zbog toga ne pojedemo dovoljno.
Umor nakon slatkog nije slučajnost
Mnogi poznaju osjećaj kada nakon slatkog obroka nakratko dobiju nalet energije, a zatim ubrzo postanu umorni i gladni.
Hrana bogata rafiniranim šećerima može izazvati brzo povećanje glukoze u krvi, nakon čega kod nekih ljudi slijedi pad energije.
Ako se takav obrazac ponavlja tokom cijelog dana, osoba može imati osjećaj:
umora,
razdražljivosti,
slabije koncentracije,
česte gladi,
i stalne potrebe za još nečim slatkim.
Zbog toga slatkiši često stvaraju začarani krug – što ih više jedemo, to nam se češće ponovo jedu.
Zašto nam se toliko traži slatko?
Slatka hrana aktivira sistem nagrađivanja u mozgu, pa nije neobično da nam čokolada, kolač ili zaslađeni napitak brzo poprave raspoloženje.
Problem nastaje kada slatko postane automatski odgovor na umor, stres ili dosadu.
Čovjek tada više ne jede zato što je gladan, nego zato što je navikao da uz pomoć slatkog nakratko popravi raspoloženje.
Zato smanjivanje šećera nekima u početku može biti teško, ali se okus s vremenom prilagođava i potreba za izrazito slatkom hranom često se smanjuje.
Šta se može dogoditi kada smanjite dodani šećer?
Ne postoje čudesne promjene preko noći, ali zamjena velikih količina slatkiša kvalitetnijom hranom može imati brojne koristi.
Kod nekih ljudi to znači stabilniji nivo energije, manje nepotrebnih kalorija i lakše održavanje zdrave tjelesne mase.
Posebno velika promjena može biti izbacivanje ili značajno smanjivanje zaslađenih napitaka, jer se njihovim konzumiranjem vrlo brzo može unijeti velika količina šećera, a bez osjećaja sitosti.
Namirnice koje organizmu daju ono što mu zaista treba
Umjesto traženja jedne „čudesne“ namirnice za imunitet, bolje je voditi računa o kompletnoj prehrani.
Dobar izbor su:
Voće i povrće – daju vitamine, minerale, vlakna i brojne biljne spojeve.
Mahunarke i integralne žitarice – pomažu unosu vlakana i duže održavaju sitost.
Jaja, riba, meso i drugi kvalitetni izvori proteina – proteini su potrebni za izgradnju i obnovu tkiva.
Jogurt, kefir i druga fermentisana hrana – mogu biti koristan dio raznovrsne prehrane.
Orašasti plodovi i sjemenke – odličan su izvor zdravih masti i brojnih mikronutrijenata.
Naravno, ni najbolja prehrana ne može garantovati da se nikada nećete prehladiti.
Ne morate potpuno izbaciti slatko
Za većinu ljudi mnogo je realnije smanjiti količinu nego pokušati potpuno zabraniti šećer.
Umjesto gaziranog soka češće izaberite vodu.
Umjesto svakodnevnog kupovnog deserta ostavite slatkiše za povremene prilike.
Čitajte deklaracije proizvoda jer se dodani šećer može nalaziti i tamo gdje ga ne očekujete.
I ne zaboravite da med, sirupi i slični zaslađivači i dalje predstavljaju izvor šećera, pa ih nije potrebno koristiti u velikim količinama samo zato što zvuče „prirodnije“.
Imunitet ne zavisi samo od tanjira
Ako želite da organizam tokom jeseni i zime bude u što boljoj formi, prehrana je samo jedan dio priče.
Važni su i dovoljno sna, redovna fizička aktivnost, prestanak pušenja, umjerenost s alkoholom, kontrola stresa i redovno pranje ruku.
Dakle, šećer nije jedini razlog zbog kojeg se neko razbolijeva, niti jedna namirnica sama može „uništiti“ imunitet.
Ali ako svakodnevno unosite velike količine dodanog šećera, smanjivanje njegove količine može biti jedan od jednostavnijih koraka prema kvalitetnijoj prehrani i boljem opštem zdravlju.
