Običaji na Svetog Savu poštuju se vijekovima: ako dan bude sunčan – kažu da će godina biti… ☀️🙏

Uvod: Praznik koji okuplja narod, porodicu i tradiciju

Sveti Sava (27. januar) u srpskom narodu nije samo datum u kalendaru – to je dan sjećanja, duhovnosti i prosvjete, ali i praznik uz koji se vezuju brojna narodna vjerovanja i stari običaji.

Sveti Sava se pamti kao osnivač Srpske pravoslavne crkve i veliki prosvjetitelj. Još od 1219. godine, kada je uspio da izbori autonomiju crkve, njegov lik je postao simbol slobode, jedinstva i duhovnog identiteta. Upravo zato se ovaj dan i danas obilježava s posebnom pažnjom – u domovima, školama, hramovima i među ljudima.

Sveti Sava u narodu: više od vjerskog praznika

Porodično okupljanje i blagoslov

U mnogim krajevima vjeruje se da na Svetog Savu treba:

okupiti porodicu i sačuvati mir u kući,

blagosloviti djecu i poželjeti im napredak u učenju,

prisjetiti se predaka i čuvati običaje.

Za narod, ovo je dan kada se pojačava osjećaj zajedništva, a tradicija se prenosi s generacije na generaciju.

Narodna vjerovanja: šta se (ne) radi na Svetog Savu
1) Ne nosi se crvena boja (po starom vjerovanju)

Jedno od zanimljivijih vjerovanja kaže da se na Svetog Savu izbjegava crvena boja, jer se nekada smatralo da ona može “privući vukove” i druge opasnosti, posebno u krajevima gdje je stoka bila glavni izvor života.

Zbog toga su ljudi često birali tamne i neutralne boje, naglašavajući skromnost i oprez.

Napomena: Danas se ovo više doživljava kao dio folklora, ali u nekim mjestima se i dalje spominje.

2) Izbjegavaju se oštri predmeti

U narodu se govorilo da na ovaj dan ne valja koristiti:

noževe,

britve,

makaze (šišanje i rezanje).

Vjerovalo se da takve radnje mogu “presjeći” sreću i donijeti nemir u kuću, a posebno se povezivalo sa zaštitom doma i stoke.

Ako je na Svetog Savu sunčano… šta narod kaže? ☀️

Jedno od najpoznatijih vjerovanja odnosi se na vrijeme.

✅ Ako je dan sunčan i vedar, govorilo se da će godina biti:

plodna,

uspješna,

rodna i povoljna za poljoprivredu.

🌧️ Ako je oblačno, kišovito ili nevrijeme, to se nekada tumačilo kao znak težih uslova – više briga oko usjeva, stoke i rada u polju.

Ljudi su zato često izlazili napolje, posmatrali nebo i prirodu, jer je priroda bila “kalendar” kojim se živjelo.

Post i praznična trpeza

Iako mnogi praznici nose stroga pravila posta, za Svetog Savu je u tradiciji ostalo da je riba dozvoljena, pa se često sprema:

riba na razne načine,

domaća peciva,

kolači,

trpeza koja spaja porodicu.

Nije poenta raskoš – nego blagostanje, mir i zahvalnost.

Sveti Sava i djeca: dan učenja i napretka 🎓

Posebno snažan običaj vezan je za djecu.

U narodu se vjerovalo:
ako dijete na Svetog Savu ne nauči nešto novo, tokom godine može postati lijeno ili nezainteresovano.

Zato se ovaj praznik u školama obilježava svečano – kroz:

priredbe,

recitacije,

dramske nastupe,

pjesmu i učenje.

Sveti Sava je kroz to ostao simbol: znanja, discipline i duhovnog rasta.

💡 Savjet za danas

Ako želite da praznik zaista ima smisao, fokusirajte se na suštinu:

provodite vrijeme s porodicom,

izgovorite lijepu riječ,

podstaknite dijete da nauči nešto novo,

učinite dobro djelo – makar malo.

Sveti Sava nije samo običaj – on je podsjetnik na to ko smo, odakle dolazimo i šta čuvamo.
Bilo da vjerujete u narodne znakove ili ne, tradicija nas uči zajedništvu, poštovanju i vrijednosti znanja.

Svetosavski običaji, vjerovanja o vremenu, postu, ponašanju i učenju djece čuvaju se vijekovima jer su bili način da narod ostane povezan – s prirodom, vjerom i sobom.

I zato, kada neko kaže: “Ako je na Svetog Savu sunčano – godina će biti dobra”, to nije samo predskazanje… nego stara želja naroda da u godini koja dolazi bude više mira, zdravlja i napretka. ☀️🙏