Uobičajene tegobe kao što su bolovi u trbuhu, nadutost, bučna crijeva i poteškoće s pražnjenjem često se javljaju kod mnogih pojedinaca. Ovi simptomi mogu ukazivati na sindrom iritabilnog crijeva (IBS), stanje koje pogađa otprilike jednu od pet mlađih osoba, s većom prevalencijom kod žena. U ovom članku istražujemo uzroke IBS-a, njegove simptome i strategije za pacijente kako bi poboljšali svoje svakodnevno funkcioniranje, uz uvide stručnjaka, uključujući prof. dr. Dragan Popović, gastroenterolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.
Šta je sindrom iritabilnog creva?
IBS je funkcionalni poremećaj digestivnog sistema koji karakterišu bol u trbuhu i poremećaji u crevnom pražnjenju. Simptomi variraju: kod nekih osoba dominira dijareja, kod drugih zatvor, dok pojedini imaju naizmenične epizode oba problema. Uz ove simptome često se javljaju nadutost, glasno grčenje creva i osećaj nelagode.
Da bi se postavila dijagnoza, tegobe moraju biti prisutne najmanje jednom sedmično tokom posljednja tri mjeseca.
Da li je svaka dijareja ili zatvor znak IBS-a?
Ako pacijent nema bolove u trbuhu, ali ima problema sa zatvorom ili dijarejom, može biti riječ o funkcionalnoj opstipaciji ili dijareji. Iako nisu opasni po život, ovi poremećaji značajno utiču na kvalitet svakodnevnog života i zahtijevaju adekvatan tretman.
Funkcionalni poremećaj: Šta to znači?
Funkcionalni poremećaj znači da nema organskih promjena na debelom crijevu, poput upale ili tumora, ali simptomi i dalje ometaju pacijenta. Osobe s IBS-om imaju povećanu osjetljivost trbušnih organa na stres, što uzrokuje intenzivne reakcije na podražaje, poput nadimanja ili grčeva.
Iako nemaju ozbiljnu organsku bolest, pacijenti s IBS-om često izostaju s posla i posjećuju ljekare zbog simptoma koji smanjuju njihov profesionalni i društveni kvalitet života. Ovaj uticaj na život pacijenata sličan je onome kod dijabetesa, visokog krvnog pritiska ili astme.
Kada posjetiti ljekara?
Pacijenti sa simptomima IBS-a treba da se obrate svom izabranom ljekaru, koji će na osnovu pregleda i laboratorijskih nalaza odlučiti o daljim koracima – da li je potrebna terapija ili konsultacija s gastroenterologom. Kolonoskopija se ne radi rutinski osim kod pacijenata starijih od 50 godina, onih s porodičnom istorijom raka debelog crijeva ili alarmantnim simptomima poput krvi u stolici, noćnih tegoba ili dugotrajnih simptoma.
Kako se liječi IBS?
Terapija zavisi od dominantnih simptoma – bola, zatvora, dijareje ili nadutosti. Uz lijekove, važna je i kontrola stresa, jer je povezanost mozga i crijeva ključna kod ovog sindroma. Često se preporučuje multidisciplinarni pristup koji uključuje gastroenterologa, psihijatra i dijetetičara.
Jedna od najefikasnijih dijeta za pacijente s IBS-om je FODMAPs dijeta, koja smanjuje unos određenih ugljenih hidrata i ublažava simptome. Takođe, preparati koji sadrže Lactobacillus plantarum 299v (Lp299v) pokazali su se kao izuzetno efikasni. Ova probiotska kultura, preporučena od strane Svjetske gastroenterološke organizacije, smanjuje stvaranje gasova i ublažava nadutost i bol kod čak 95% pacijenata. Preporučuje se kontinuirana upotreba ovih preparata tokom tri mjeseca za optimalne rezultate.
Zaključak
Sindrom iritabilnog creva nije životno opasan, ali značajno narušava svakodnevni život. Pravovremena dijagnoza, prilagođena terapija i promjena načina života mogu donijeti značajno olakšanje. Ako imate simptome koji odgovaraju IBS-u, ne oklijevajte da se obratite stručnjaku i započnete odgovarajući tretman.
Zapamtite, vaše tijelo najbolje reagira kada mu pružite potrebnu njegu i pažnju. Redovno pratite svoje simptome i ne ustručavajte se potražiti pomoć stručnjaka. Kombinacija pravilne ishrane, upravljanja stresom i adekvatne terapije može značajno poboljšati kvalitet vašeg života. Briga o zdravlju crijeva je ključna za opšte blagostanje, zato ne zanemarujte signale koje vam tijelo šalje.
