Ne jedite ovo meso svaki dan! Ovo je najštetnije i najzdravije vrste mesa za vaš organizam ‼️
- Nije svako meso isto, iako na prvi pogled mnogi proizvodi izgledaju slično. Dva komada mesa mogu stajati jedan pored drugog u prodavnici, imati približno sličnu količinu proteina, ali potpuno drugačiji utjecaj na organizam.
Jedno meso može biti dobar dio uravnotežene ishrane, dok drugo, posebno ako je prerađeno i jede se često, može polako opterećivati krvne sudove, probavu, metabolizam i opće zdravlje.
Najveća greška koju mnogi prave jeste što ne gledaju šta zaista jedu, nego se vode samo ukusom, cijenom ili navikom. A upravo su navike ono što najviše oblikuje zdravlje.
Nije problem pojesti nešto povremeno. Problem nastaje kada namirnice koje bi trebale biti rijetke postanu svakodnevni doručak, ručak ili večera.
Kako podijeliti meso prema kvalitetu?
Da bi bilo lakše razumjeti, meso i mesne proizvode možemo podijeliti u nekoliko grupa:
veoma dobar izbor,
dobar izbor,
prihvatljivo uz umjerenost,
ponekad može,
bolje izbjegavati ili jesti vrlo rijetko.
Najvažnije pravilo je jednostavno:
Što je meso bliže svom prirodnom obliku, to je uglavnom bolji izbor. Što je više prerađeno, začinjeno, dimljeno, usoljeno i puno dodataka, to je veći razlog za oprez.
1. Piletina – dobar izbor, ali kvalitet je važan
Piletina je jedno od najčešće korištenih mesa u domaćinstvima. Dostupna je, brzo se priprema, može se koristiti u supama, salatama, varivima, pečenim jelima i obrocima za osobe koje paze na težinu.
Pileće bijelo meso posebno je popularno jer ima dosta proteina i relativno malo masti.
Prednosti piletine
Piletina sadrži:
proteine,
vitamine B grupe,
niacin,
selen,
fosfor,
manje masti ako se jede bez kože.
Zbog toga može biti dobar izbor za redovnu ishranu, posebno ako se priprema kuhanjem, pečenjem ili dinstanjem, a ne stalnim prženjem u dubokom ulju.
Na šta treba paziti?
Nije isto domaće pile i industrijski uzgojena piletina. Kvalitet mesa može se razlikovati u zavisnosti od načina uzgoja, hrane, uslova i obrade.
Također, pileća koža i pržena piletina znatno mijenjaju priču. Bijelo meso iz supe i pohovana piletina iz ulja nisu isti obrok za organizam.
Ocjena: dobar izbor.
Najbolje je birati kvalitetniju piletinu i pripremati je na jednostavan način.
2. Ćuretina – jedan od najboljih izbora
Ćuretina se često smatra još boljim izborom od piletine, posebno kada se govori o nemasnim dijelovima poput ćurećih prsa.
Lagana je, bogata proteinima i pogodna za osobe koje žele kvalitetan izvor životinjskih proteina bez previše masti.
Zašto je ćuretina dobra?
Ćuretina sadrži:
visok udio proteina,
vitamine B6 i B12,
cink,
željezo,
selen,
triptofan.
Triptofan je aminokiselina koja učestvuje u važnim procesima u organizmu i često se povezuje s raspoloženjem i nervnim sistemom.
Oprez kod gotovih proizvoda
Problem nastaje kada se ćuretina kupuje kao prerađeni proizvod: dimljena, preslana, u obliku salama, narezanih industrijskih pakovanja ili proizvoda s dodatkom soli i aditiva.
Svježe ćureće meso je mnogo bolji izbor od prerađene ćureće šunke ili salame.
Ocjena: veoma dobar izbor.
Posebno ako se jede kao svježe meso, a ne kao industrijska prerađevina.
3. Riba – među najzdravijim izvorima proteina
Riba se s razlogom smatra jednim od najboljih izbora kada je riječ o životinjskim proteinima. Lakše se vari od mnogih vrsta mesa, sadrži korisne masti i odličan je izbor za srce, mozak i krvne sudove.
Posebno su cijenjene masnije vrste ribe, kao što su:
sardina,
skuša,
losos,
haringa,
pastrmka,
tuna u umjerenim količinama.
Najveća prednost ribe
Glavna prednost ribe su omega-3 masne kiseline, koje se povezuju sa zdravljem srca, krvnih sudova i protivupalnim djelovanjem u organizmu.
Riba također sadrži:
jod,
selen,
vitamin D,
vitamin B12,
kvalitetne proteine.
Na šta paziti?
Važno je birati dobru ribu i ne pretjerivati s velikim predatorima poput nekih vrsta tune, jer mogu sadržavati više teških metala.
Također, pržena riba u mnogo ulja nije isto što i pečena, kuhana ili lagano grilovana riba.
Ocjena: veoma dobar izbor.
Jedan od najboljih izvora proteina, posebno kada se priprema jednostavno.
4. Zečetina – lagano i kvalitetno meso
Zečetina je kod nas manje zastupljena, ali nutritivno gledano spada u veoma dobar izbor.
To je meso koje je relativno nemasno, lako svarljivo i bogato proteinima. Zbog toga se često smatra dijetalnim mesom.
Prednosti zečetine
Zečetina je:
bogata proteinima,
siromašnija mastima,
lakša za varenje,
pogodna za jednostavna jela,
dobar izbor za one koji žele manje masno meso.
Mane su uglavnom cijena, dostupnost i specifičan ukus koji ne odgovara svima.
Ocjena: dobar izbor.
Ako vam je dostupna i odgovara vam ukusom, može biti odlična alternativa piletini i crvenom mesu.
Crveno meso: može, ali ne svaki dan
Crveno meso nije nužno „zabranjeno“, ali s njim treba imati mjeru. Problem najčešće ne nastaje zbog jednog obroka sedmično, nego kada crveno meso postane svakodnevna osnova ishrane.
5. Govedina – hranljiva, ali traži umjerenost
Govedina je bogata hranjivim materijama i može biti korisna u ishrani, posebno kod osoba koje imaju povećane potrebe za željezom, proteinima ili fizički naporno rade.
Prednosti govedine
Govedina sadrži:
kvalitetne proteine,
željezo koje se dobro apsorbuje,
cink,
vitamin B12,
kreatin,
karnitin.
Zbog toga može biti korisna, ali u umjerenim količinama.
Gdje nastaje problem?
Problem nastaje kada se jede prečesto, posebno masniji dijelovi, roštilj, prženo meso, meso s puno soli i uz teške priloge.
Previše crvenog mesa u ishrani može opteretiti probavu i nije najbolji izbor za krvne sudove ako se jede svakodnevno.
Ocjena: prihvatljivo uz umjerenost.
Bolje povremeno i kvalitetno, nego često i pretjerano.
6. Svinjetina – zavisi od dijela mesa i načina pripreme
Svinjetina je vrlo popularna, ali često i vrlo masna. Nemasni komadi mogu biti prihvatljivi, ali problem je što se najčešće jedu masniji dijelovi.
Šta je problem kod svinjetine?
Problematični mogu biti:
masni komadi,
prženje u ulju,
kombinovanje s bijelim hljebom,
teški sosovi,
česta konzumacija,
dimljeni i sušeni proizvodi.
Svinjetina može biti ukusna, ali kada se jede često i u masnim varijantama, postaje težak obrok za probavu i krvne sudove.
Bolji izbor
Ako već jedete svinjetinu, birajte nemasnije dijelove i pripremajte ih kuhanjem, pečenjem ili dinstanjem, bez previše masnoće.
Ocjena: ponekad može.
Nije najbolji izbor za svaki dan, ali u umjerenim količinama može biti dio ishrane.
7. Jagnjetina – hranljiva, ali teža za organizam
Jagnjetina ima specifičan miris i ukus, a mnogima je omiljena u svečanim prilikama. Međutim, spada u teže i masnije vrste mesa.
Šta sadrži?
Jagnjetina sadrži:
proteine,
željezo,
cink,
vitamine B grupe.
Ali sadrži i više zasićenih masti, posebno ako se jedu masni dijelovi.
Kada je problem?
Problem nastaje kada se jede često, u velikim količinama i uz teške priloge. Mnogim ljudima teže pada na želudac, naročito ako imaju osjetljivu probavu, žučne tegobe ili povišene masnoće.
Ocjena: ponekad može.
Najbolje u manjim porcijama i ne prečesto.
8. Pačetina – ukusna, ali masnija
Pačetina je cijenjena zbog bogatog ukusa, ali je znatno masnija od piletine i ćuretine, posebno ako se jede s kožom.
To ne znači da je loša, nego da nije lagan, dijetalni izbor.
Kako je učiniti boljim izborom?
Ako jedete pačetinu:
uklonite višak masnoće,
ne pretjerujte s porcijom,
ne kombinujte je s mnogo prženih priloga,
birajte pečenje umjesto prženja.
Ocjena: prihvatljivo uz umjerenost.
Može povremeno, ali nije idealna za čestu ishranu.
Prerađeno meso: najveći razlog za oprez
Ako postoji grupa koju bi trebalo najviše ograničiti, onda su to prerađeni mesni proizvodi.
Oni su ukusni, praktični i dostupni, ali često sadrže previše soli, masnoće, aditiva i sastojaka koji nisu potrebni organizmu.
9. Parizer – bolje izbjegavati
Parizer je jedan od najpoznatijih prerađenih mesnih proizvoda. Mnogi su ga jeli od djetinjstva, često kao doručak ili užinu.
Ali činjenica da je nešto uobičajeno ne znači da je zdravo.
Šta je problem kod parizera?
Parizer često sadrži:
manje kvalitetne dijelove mesa,
mnogo soli,
fosfate,
nitrite,
pojačivače ukusa,
skrob,
šećer,
masnoće,
razne dodatke za boju, teksturu i trajnost.
Najveći problem je to što se radi o duboko prerađenom proizvodu.
Što je meso više prerađeno, to je uglavnom lošiji izbor za svakodnevnu ishranu.
Ocjena: bolje izbjegavati.
Ako se jede, neka bude vrlo rijetko, a ne svakodnevna navika.
10. Viršle – praktične, ali nutritivno slab izbor
Viršle su brze za pripremu i mnogi ih vole, posebno djeca. Ali upravo zbog toga treba biti oprezan, jer se lako pretvore u redovnu naviku.
Zašto nisu dobar izbor?
Viršle često sadrže:
premalo pravog mesa,
mnogo soli,
masnoće,
aditive,
pojačivače ukusa,
fosfate,
nitrite,
vodu i punila.
Jeftine viršle su posebno problematične jer kvalitet sastava često nije na visokom nivou.
Poseban problem
Viršle se često jedu s bijelim hljebom, kečapom, majonezom i drugim dodacima, pa obrok postaje još lošiji za organizam.
Ocjena: bolje izbjegavati.
Posebno ih ne treba davati djeci kao čest obrok.
11. Slanina – ukusna, ali vrlo problematična ako se jede često
Slanina ima jak ukus i mnogi je doživljavaju kao omiljeni dodatak jelima. Međutim, kada se gleda utjecaj na zdravlje, ona spada među proizvode s kojima treba biti najoprezniji.
Zašto je slanina problem?
Slanina je često:
vrlo masna,
jako slana,
dimljena,
prerađena,
bogata zasićenim mastima,
puna kalorija u maloj količini.
Problem je i to što se lako pretjera. Ljudi je često ne doživljavaju kao „ozbiljnu hranu“, nego kao dodatak. A upravo taj dodatak može znatno povećati unos soli, masti i kalorija.
Ocjena: bolje izbjegavati ili jesti vrlo rijetko.
Nije hrana za svaki dan.
