Ljekari vasupozoravaju! Ove vrste sira jedite umjereno
- Sir je jedna od onih namirnica koju mnogi rado imaju na stolu. Koristi se u doručku, sendvičima, salatama, pitama, tjestenini, jelima iz rerne i raznim domaćim receptima. Ukusan je, zasitan i mnogima teško odolijevaju njegovom bogatom mirisu i kremastoj teksturi.
Međutim, kada govorimo o zdravlju srca i krvnih sudova, važno je znati da nisu sve vrste sira iste.
Neki sirevi imaju više zasićenih masti i soli, pa kod osoba koje već imaju povišen holesterol mogu dodatno opteretiti organizam ako se jedu često i u velikim količinama. Posebno se pažnja usmjerava na tvrde, punomasne i vrlo masne sireve, jer oni mogu doprinijeti povećanju LDL holesterola, poznatog kao „loši“ holesterol.
Zašto sir može biti problem za holesterol?
Holesterol sam po sebi nije uvijek neprijatelj. Tijelu je potreban za normalno funkcionisanje, stvaranje hormona i izgradnju ćelija. Problem nastaje kada je nivo LDL holesterola previsok.
LDL holesterol može učestvovati u stvaranju naslaga na zidovima krvnih sudova. S vremenom te naslage mogu suziti arterije i povećati rizik od srčanih bolesti, visokog pritiska, slabije cirkulacije i drugih kardiovaskularnih problema.
Sir najčešće postaje problem onda kada sadrži mnogo:
zasićenih masti,
soli,
kalorija,
punomasnog mlijeka,
dodatnih prerađenih sastojaka.
To ne znači da sir treba potpuno izbaciti, nego da treba znati koji sir birati češće, a koji ostaviti za povremeno uživanje.
Koje vrste sira treba jesti opreznije?
Nutricionisti često savjetuju da se posebno pripazi na sireve koji su punomasni, tvrdi i bogati zasićenim mastima. Među njima se često spominju:
cheddar,
brie,
parmesan,
masni žuti sirevi,
topljeni sirevi,
vrlo slani i prerađeni sirevi,
punomasni sirevi za mazanje.
Ovi sirevi mogu biti ukusni, ali nisu najbolji izbor za svakodnevnu i obilnu konzumaciju, posebno ako osoba već ima povišen holesterol, probleme sa srcem, višak kilograma ili porodičnu sklonost ka kardiovaskularnim bolestima.
Na primjer, mala količina masnog sira može sadržavati dosta zasićenih masti. Problem je što se sir često ne jede samo u jednoj maloj kriški, već se dodaje u sendviče, pizze, pite, tjesteninu, zapekance i grickalice, pa se ukupna količina brzo poveća.
Zapamtite:
Nije problem u jednom zalogaju sira, nego u navici da se masni sir jede često, obilno i uz druge masne namirnice.
Da li je najgori baš jedan određeni sir?
Često se u naslovima može pročitati da je „jedan sir najgori“ ili da je određena vrsta „opasna“. Ipak, realnije je reći da najveći problem predstavljaju punomasni i prerađeni sirevi sa mnogo zasićenih masti i soli.
Dakle, nije svaki zalogaj takvog sira razlog za paniku, ali ako se takve vrste jedu svaki dan i u velikim porcijama, mogu loše djelovati na holesterol i zdravlje srca.
Posebno treba biti oprezan s topljenim sirevima i industrijski prerađenim sirnim namazima, jer oni često sadrže više soli, dodataka i masnoća nego što ljudi očekuju.
Koje sireve je bolje birati?
Ako volite sir, dobra vijest je da ga ne morate potpuno izbaciti. Važno je samo birati pametnije i voditi računa o količini.
Bolji izbor mogu biti sirevi koji imaju manje masti ili se lakše kombinuju s povrćem i zdravijim obrocima, kao što su:
mozzarella,
mladi sir,
svježi posni sir,
feta u manjoj količini,
kozji sir u umjerenoj količini,
sirevi s manjim udjelom masti.
Ovi sirevi i dalje mogu pružiti proteine, kalcijum i dobar ukus, ali su često lakši izbor u odnosu na vrlo masne tvrde sireve.
Naravno, i kod njih vrijedi isto pravilo: količina je važna. Čak i zdraviji izbor može postati problem ako se jede previše.
Koliko sira je dovoljno?
Nutricionisti često navode da jedna porcija sira iznosi otprilike oko 28 grama, što je mala kriška ili manji komad.
Problem je što ljudi često pojedu mnogo više od toga, naročito kada je sir dio obroka koji već sadrži hljeb, mesne prerađevine, majonezu, maslac ili tjesteninu.
Ako želite uživati u siru bez pretjeranog opterećenja za organizam, pokušajte:
jesti manje porcije,
ne dodavati sir u svaki obrok,
birati manje masne varijante,
kombinovati ga s povrćem,
izbjegavati kombinaciju s mnogo suhomesnatih proizvoda,
ne jesti ga kasno navečer u velikim količinama.
Najbolja kombinacija: sir uz vlakna i zdrave masti
Sir je mnogo bolji izbor kada se jede u uravnoteženom obroku, a ne samostalno ili uz bijeli hljeb i masne dodatke.
Dobra kombinacija može biti:
salata s malo feta sira,
integralni hljeb s mladim sirom i paradajzom,
svježi sir uz krastavac i papriku,
mozzarella uz paradajz i maslinovo ulje,
mali komad sira uz orašaste plodove i povrće.
Vlakna iz povrća, mahunarki i integralnih žitarica pomažu boljoj probavi i mogu povoljno djelovati na regulaciju holesterola. Zdrave masti iz maslinovog ulja, avokada i orašastih plodova također su bolji izbor od prevelike količine zasićenih masti iz punomasnih sireva.
Sir nije neprijatelj, ali ne treba ga jesti bez mjere
Važno je naglasiti da sir sam po sebi nije „zabranjena“ hrana. On može biti dio normalne ishrane, ali samo ako se jede umjereno i pametno.
Najveća greška je vjerovati da se sve vrste sira mogu jesti „do mile volje“. Kod holesterola, srca i krvnih sudova, količina i vrsta namirnice igraju veliku ulogu.
Ako osoba ima povišen holesterol, najbolje je da ne pretjeruje s masnim tvrdim sirevima i topljenim sirevima. Umjesto toga, bolje je birati lakše varijante i kombinovati ih s namirnicama koje podržavaju zdravlje srca.
Posebno oprezne trebaju biti ove osobe
Na unos masnih sireva posebno treba obratiti pažnju ako imate:
povišen LDL holesterol,
visok krvni pritisak,
višak kilograma,
dijabetes,
bolesti srca,
probleme s krvnim sudovima,
porodičnu historiju srčanih bolesti.
U tim slučajevima je najbolje razgovarati s ljekarom ili nutricionistom, jer nekome mala količina sira neće smetati, dok drugoj osobi može biti preporučeno strožije ograničenje.
