KOLIKO ČESTO SE TREBA KUPATI POSLIJE 65. GODINE? Stručnjaci objašnjavaju kako održavati higijenu i spriječiti neugodan miris tijela

  1. Održavanje lične higijene važan je dio svakodnevnog života, ali mnogi ne znaju da se potrebe kože značajno mijenjaju s godinama. Ono što je odgovaralo osobi u tridesetim ili četrdesetim godinama ne mora nužno biti najbolji izbor nakon 65. godine života.

Posebno se često postavlja pitanje koliko se starije osobe trebaju kupati i može li svakodnevno tuširanje negativno utjecati na njihovu kožu.

Iako se redovno kupanje povezuje s čistoćom, svježinom i zdravljem, prečesto korištenje vruće vode i agresivnih sapuna može dovesti do isušivanja, svraba i iritacije kože.

Zbog toga stručnjaci savjetuju da starije osobe posebnu pažnju posvete načinu kupanja, izboru preparata i pravilnoj hidrataciji.

Najvažnije je pronaći ravnotežu između održavanja čistoće i očuvanja prirodne zaštite kože.

Zašto se koža nakon 65. godine mijenja?

Kako čovjek stari, dolazi do brojnih prirodnih promjena u organizmu, a jedna od njih odnosi se na izgled i funkciju kože.

S godinama koža postaje tanja, osjetljivija i sklonija isušivanju. Lojne žlijezde često proizvode manje masnoće, zbog čega se smanjuje prirodna zaštita koja pomaže zadržavanju vlage.

Istovremeno, koža može sporije obnavljati svoju zaštitnu barijeru nakon izlaganja vodi, sapunima i drugim sredstvima za čišćenje.

Zbog ovih promjena starije osobe mogu primijetiti neugodan osjećaj zatezanja nakon kupanja, pojavu crvenila, perutanja ili svraba.

Takve tegobe posebno su česte tokom zimskih mjeseci, kada grijanje dodatno isušuje zrak u prostorijama.

Upravo zato svakodnevno dugo tuširanje vrućom vodom nekim starijim osobama može predstavljati veći problem nego korist.

Koliko puta sedmično se preporučuje kupanje nakon 65. godine?

Ne postoji univerzalno pravilo koje određuje koliko se puta sedmično svaka osoba starija od 65 godina mora kupati.

Nekim osobama odgovara svakodnevno kratko tuširanje, dok drugima može biti sasvim dovoljno temeljitije kupanje nekoliko puta sedmično, uz svakodnevno pranje dijelova tijela koji zahtijevaju posebnu higijenu.

Učestalost kupanja zavisi od više faktora, uključujući fizičku aktivnost, znojenje, vremenske prilike, zdravstveno stanje i osjetljivost kože.

Osoba koja svakodnevno šeta, radi u bašti ili se intenzivnije znoji može imati potrebu za češćim tuširanjem.

S druge strane, osoba koja većinu vremena provodi u zatvorenom prostoru i ima izrazito suhu kožu možda će bolje podnositi rjeđe potpuno kupanje.

Važno je naglasiti da navršavanje 65 godina samo po sebi nije razlog da osoba prestane sa svakodnevnim tuširanjem ako joj ono odgovara i ne izaziva probleme.

Mnogo je važnije kako se osoba kupa nego koliko puta to radi.

Vruća voda može biti jedan od glavnih razloga isušivanja kože

Mnogi ljudi vole dugo stajati pod toplim tušem, naročito tokom hladnijih dana.

Međutim, veoma vruća voda može ukloniti dio prirodnih masnoća s površine kože.

Kod starijih osoba, čija je koža već osjetljivija, to može izazvati dodatnu suhoću i iritaciju.

Zbog toga je bolje koristiti mlaku ili umjereno toplu vodu.

Također je korisno izbjegavati predugo tuširanje. Za mnoge osobe dovoljno je približno pet do deset minuta, uz prilagođavanje individualnim potrebama.

Nakon kupanja tijelo ne treba snažno trljati peškirom.

Bolje je kožu lagano posušiti tapkanjem, kako bi se smanjila mogućnost dodatne iritacije.

Kako se riješiti neugodnog mirisa tijela u starijoj dobi?

Jedna od tema o kojoj se rijetko otvoreno razgovara jeste promjena tjelesnog mirisa tokom starenja.

Kod nekih osoba s godinama dolazi do promjene sastava masnoća na površini kože, što može utjecati i na njen prirodni miris.

U tom procesu može nastajati spoj poznat kao 2-nonenal, koji se u istraživanjima povezuje s određenim promjenama tjelesnog mirisa kod starijih osoba.

Međutim, važno je razumjeti da neugodan miris nije neizbježan dio starenja i da ne znači automatski kako osoba ne vodi računa o higijeni.

Na tjelesni miris mogu utjecati i znojenje, bakterije na koži, odjeća, prehrana, lijekovi i pojedina zdravstvena stanja.

Zato rješenje nije nužno češće kupanje cijelog tijela.

Mnogo je korisnije održavati redovnu higijenu, naročito područja na kojima se znoj i vlaga najviše zadržavaju.

Koje dijelove tijela treba prati svakodnevno?

Čak i kada se osoba ne tušira svakog dana, određeni dijelovi tijela zahtijevaju redovno čišćenje.

Posebnu pažnju treba posvetiti pazusima, intimnom području, stopalima i kožnim pregibima.

Na tim mjestima mogu se zadržavati znoj, vlaga i nečistoće, što pogoduje nastanku neugodnih mirisa i iritacija.

Za pranje je najčešće dovoljno koristiti mlaku vodu i blago sredstvo koje ne isušuje kožu.

Nakon pranja važno je dobro posušiti područja između prstiju na nogama i unutar kožnih pregiba.

Zadržavanje vlage na tim mjestima može povećati mogućnost iritacije i razvoja gljivičnih infekcija.

Redovno mijenjanje donjeg veša i čarapa također je važan dio svakodnevne higijene.

Pravilna hidratacija kože posebno je važna nakon kupanja

Jedna od najkorisnijih navika za očuvanje zdravlja kože jeste redovno korištenje hidratantnih preparata.

Nakon tuširanja koža još sadrži određenu količinu vlage, pa je tada dobar trenutak za nanošenje odgovarajuće kreme.

Hidratantni preparati pomažu smanjiti gubitak vode i podržavaju prirodnu zaštitnu barijeru kože.

Osobama sa suhom i osjetljivom kožom često odgovaraju kreme bez dodatnih mirisa i agresivnih sastojaka.

Preparati koji sadrže glicerin, ceramide ili druge sastojke za zadržavanje vlage mogu biti korisni.

Kod izrazito suhe kože ponekad su prikladnije gušće kreme ili masti nego lagani losioni.

Važno je pratiti reakciju kože i izbjegavati proizvode koji izazivaju peckanje, crvenilo ili svrab.

Koje greške starije osobe najčešće prave tokom kupanja?

Iako je kupanje svakodnevna aktivnost, određene navike mogu negativno utjecati na stanje kože.

Jedna od najčešćih grešaka jeste korištenje previše vruće vode.

Druga je upotreba jakih sapuna koji uklanjaju prirodnu zaštitu kože.

Neki ljudi koriste grube spužve i četke, vjerujući da će tako bolje ukloniti nečistoće.

Međutim, snažno trljanje može oštetiti osjetljivu kožu i izazvati dodatnu iritaciju.

Problem može predstavljati i pretjerana upotreba parfemisanih proizvoda.

Snažni mirisi u gelovima za tuširanje i losionima nisu nužno štetni za sve, ali kod osjetljivih osoba mogu izazvati neželjene reakcije.

Zbog toga je često bolje birati jednostavne preparate namijenjene nježnoj njezi.

Čista odjeća jednako je važna kao i redovno kupanje

Neugodan miris tijela ne mora uvijek dolaziti direktno s kože.

Ponekad se zadržava u odjeći, posteljini ili peškirima.

Zato je redovno pranje i mijenjanje odjeće važan dio lične higijene.

Posebno treba voditi računa o donjem vešu, čarapama i odjevnim predmetima koji su u direktnom kontaktu s kožom.

Materijali koji omogućavaju prozračivanje i odgovarajuće upijanje vlage mogu pomoći u održavanju ugodnijeg osjećaja tokom dana.

Također je važno redovno mijenjati posteljinu i koristiti čiste peškire.

Ako se neugodan miris zadržava uprkos pravilnoj higijeni, potrebno je razmotriti i druge moguće uzroke.

Sigurnost u kupatilu ne smije se zanemariti

Kod starijih osoba kupanje nije samo pitanje higijene nego i sigurnosti.

Klizave površine, visoke ivice kade i nagle promjene temperature mogu povećati rizik od pada.

Zbog toga je korisno postaviti neklizajuću podlogu i, prema potrebi, rukohvate.

Osobama koje imaju poteškoće s ravnotežom može pomoći stabilna stolica za tuširanje.

Važno je i da kupatilo bude dovoljno zagrijano kako bi se izbjegla nelagoda prilikom izlaska iz vode.

Ako osoba ima ograničenu pokretljivost, način održavanja higijene treba prilagoditi njenim mogućnostima i osigurati pomoć kada je potrebna.

Kada promjene mirisa ili kože zahtijevaju pregled?

Povremene promjene tjelesnog mirisa najčešće nisu razlog za zabrinutost.

Ipak, iznenadna i izražena promjena mirisa, naročito ako je praćena drugim simptomima, može zahtijevati ljekarski pregled.

Isto važi za dugotrajan svrab, izraženo crvenilo, rane, osip ili pucanje kože.

Takvi simptomi ne moraju biti posljedica nepravilnog kupanja.

Ponekad mogu biti povezani s dermatološkim problemima, infekcijama ili drugim zdravstvenim stanjima.

Zato nije dobro pokušavati riješiti svaku promjenu intenzivnijim pranjem ili korištenjem jačih preparata.

U određenim situacijama takav pristup može dodatno pogoršati stanje kože.

Starenje donosi prirodne promjene kože, ali to ne znači da starije osobe trebaju zanemariti ličnu higijenu.

Naprotiv, pravilna njega može pomoći da koža ostane ugodnija, manje suha i otpornija na svakodnevne iritacije.

Nekome će odgovarati svakodnevno kratko tuširanje, dok će drugoj osobi biti ugodnije potpuno kupanje nekoliko puta sedmično.

Presudno je održavati čistoću, koristiti blage preparate, izbjegavati veoma vruću vodu i redovno njegovati kožu.

Kada je riječ o neugodnom tjelesnom mirisu, posebnu pažnju treba posvetiti higijeni područja koja se znoje, čistoj odjeći i pravilnoj njezi kože.

Najvažnija poruka jeste da nakon 65. godine ne postoji jedan idealan broj kupanja za sve. Prava rutina je ona koja omogućava čistoću, osjećaj svježine i očuvanje zdravlja kože, bez nepotrebnog isušivanja i iritacije.