Kardiolog savjetuje kako se nositi s naglim promjenama vremena kod hroničnih bolesnika
Nagle promjene vremena, poput dana kada je temperatura pala sa 29 stepeni na 7 u samo jednom danu, mogu ozbiljno uticati na zdravlje, posebno kod hroničnih bolesnika. Kardiolog pruža važne savjete o tome kako se nositi s takvim promjenama i ublažiti njihove negativne efekte.
Promjene u temperaturi koje variraju za više od 20 stepeni stvaraju poteškoće ne samo starijim osobama, već i mlađima. Mnogi ljudi osjete promjene u zdravlju, uključujući variranje krvnog pritiska, glavobolje, bolove u zglobovima, kao i promjene u raspoloženju, nesanici i povećanoj nervozi.
„Biometeorološke promjene mogu nepovoljno uticati na sve osjetljive osobe, a posebno na srčane bolesnike, osobe s astmom, visokim krvnim pritiskom i one sklone nervnim problemima. Simptomi poput glavobolje, umora i smanjene koncentracije često prate ove promjene. Poseban oprez potreban je kod osoba s kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima, kao i kod onih s psihičkim tegobama,” navodi se na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Meteoropati i hronični bolesnici trebali bi striktno slijediti preporuke svojih ljekara.
Dr. Milijana Balević, kardiolog iz Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“, ističe da nagle promjene vremena, posebno kod onih koji neredovno uzimaju terapiju i ne idu na kontrole, mogu pogoršati zdravstveno stanje, što često zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Ona naglašava važnost redovnih pregleda, pravilne ishrane i umjerene fizičke aktivnosti, poput šetnji, kao i dovoljno sna. Ovi koraci mogu pomoći da se lakše podnesu vremenske oscilacije.
Posebnu pažnju treba posvetiti osobama s psihijatrijskim problemima, koje često zbog ubrzanog srčanog ritma odlaze kod kardiologa, iako problem može biti psihičke prirode. Zimi, niske temperature dodatno otežavaju situaciju jer dolazi do spontanog stezanja krvnih sudova, što može biti opasno za pušače i osobe s oboljenjima krvnih sudova. Nagli prelazak iz hladnog u toplo okruženje može dovesti do grčenja krvnih sudova, a u najtežim slučajevima, to može izazvati stvaranje tromba, što može uzrokovati infarkt ili moždani udar.
Dr. Balević posebno upozorava mlade ljude koji često konzumiraju energetska pića, bogata šećerom i kofeinom, jer ona mogu dodatno opteretiti kardiovaskularni sistem, ali i jetru. Naglašava da se energetska pića i nagle promjene vremena mogu pokazati kao opasna kombinacija za mlade ljude, posebno one sklone srčanim problemima.
Nagle promjene vremena postaju sve češće, a posljedice koje ostavljaju na zdravlje, naročito kod hroničnih bolesnika, sve su izraženije. Kardiovaskularni sistem je posebno osjetljiv na ove promjene, jer iznenadna kolebanja u temperaturi mogu dovesti do naglog sužavanja ili širenja krvnih sudova, što je rizik za one s visokim krvnim pritiskom, srčanim oboljenjima ili problemima s krvnim sudovima.
Dr. Milijana Balević dalje ističe da, osim hladnog vremena, i toplota može imati negativan efekat. Tokom visokih temperatura, organizam se trudi da se rashladi širenjem krvnih sudova, što može izazvati pad krvnog pritiska i osjećaj slabosti. Kod osoba sa slabim srcem ili problemima s krvnim pritiskom, ovi nagli prelazi mogu biti potencijalno opasni.
Još jedan važan aspekt o kojem treba voditi računa su respiratorni problemi. Promjene u vazduhu, vlažnosti i temperaturi mogu pogoršati stanje kod osoba s astmom, hroničnim bronhitisom ili drugim respiratornim bolestima. U hladnijim uslovima, disanje postaje otežano, a suv i hladan vazduh može nadražiti disajne puteve, izazivajući simptome poput kašlja, gušenja ili osjećaja stezanja u grudima. Stoga je važno, posebno tokom zimskih mjeseci, izbjegavati duži boravak na hladnom i zaštititi disajne puteve šalom ili maskom.
Hronični bolesnici moraju biti posebno oprezni kada dolazi do naglih promjena vremena. Redovna upotreba propisane terapije je ključna za održavanje stabilnog zdravstvenog stanja. Ignorisanje simptoma poput vrtoglavice, ubrzanog pulsa ili otežanog disanja može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Važno je pratiti signale koje tijelo šalje i reagovati na vrijeme.
Još jedan bitan savjet odnosi se na hidriranost. Bez obzira na vremenske uslove, adekvatna hidratacija je neophodna kako bi se održala ravnoteža u tijelu. Tokom toplijih dana, znojenjem gubimo tečnost, a tokom hladnijih dana, zbog suhog vazduha, disanjem gubimo vlagu. Voda pomaže u održavanju pravilne funkcije srca i krvnih sudova, te poboljšava cirkulaciju.
Na kraju, preventivne mjere, poput izbjegavanja stresnih situacija, uzimanja pauza tokom radnog dana, odmora i opuštanja, mogu značajno smanjiti rizik od zdravstvenih problema povezanih s vremenskim promjenama. Iako ne možemo kontrolisati vremenske prilike, možemo kontrolisati način na koji reagujemo na njih, i tako se brinuti o svom zdravlju na dugoročnom nivou.
