Dijabetes: Razumijevanje, Prevencija i Upravljanje
Dijabetes, također poznat kao šećerna bolest, je kronična metabolička bolest koja nastaje kada gušterača više ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito koristiti inzulin koji proizvodi. Ova disfunkcija dovodi do povišenih razina glukoze u krvi, što može izazvati oštećenja tkiva i organa. Nezdrava prehrana, visok unos industrijski prerađene hrane, stres i nedostatak fizičke aktivnosti glavni su “okidači” za razvoj dijabetesa.
Prvi Znakovi Dijabetesa
O prvim znacima dijabetesa razgovarali smo s dr. Sašom Kikovićem, endokrinologom s Akademije medicinskih nauka. On naglašava važnost pravovremenog reagiranja kada su nalazi povišenih razina šećera u krvi prisutni.
Postupci pri Povišenom Šećeru u Krvi
Ako je razina glukoze u krvi ≥7,0 mmol/l i to se potvrdi ponovljenim uzorcima, dijabetes je prisutan i potrebno je započeti liječenje prema tipu dijabetesa. Za razine šećera u krvi između 6,1 i 6,9 (* 5,6 – 6,9) mmol/l, preporučuje se provođenje testa glikemijskog opterećenja (OGTT). Kada je glukoza u krvi < 6,1 mmol/l (* < 5,6) i OGTT ≥7,8 i <11,1 mmol/l nakon 120 minuta, to ukazuje na intoleranciju glukoze. Nedovoljna glukoza natašte definira se kao glukoza natašte od 6,1 do 6,9 mmol/l (*5,6-6,9) i 120-minutni OGTT <7,8 mmol/l. Ovi kriteriji su prema Američkom udruženju za dijabetes.
Hiperglikemija i intolerancija na glukozu predstavljaju predijabetes, stanje koje zahtijeva promjenu načina života i, po potrebi, uzimanje lijekova.
Dijagnostički Kriteriji za Dijabetes
Šećer u krvi ≥ 7,0 mmol/l.
Glukoza u krvi nakon 75 g šećera ≥ 11,1 mmol/L unutar 120 minuta tijekom OGTT.
Bilo koji slučajni uzorak krvi s glukozom ≥11,1 mmol/L i prisustvo tipičnih simptoma dijabetesa (poliurija, polidipsija, gubitak težine).
Glikirani hemoglobin (HbA1c) ≥6,5%.
Upravljanje Dijabetesom Prehranom
Pravilna prehrana igra ključnu ulogu u upravljanju dijabetesom. Svim pacijentima se savjetuje dijabetička dijeta, s unosom kalorija prilagođenim njihovoj konstituciji. Dijeta za dijabetičare trebala bi sadržavati 50-55% ugljikohidrata, 30-35% masti (<30% kod dijabetesa tipa 2) i 10-15% proteina. Preporučuje se konzumacija 5-6 manjih obroka dnevno.
Namirnice Koje Dijabetičari Trebaju Izbjegavati
Dijabetes povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, stoga je važno izbjegavati namirnice koje ubrzavaju razvoj ateroskleroze:
Zasićene masti:
Prisutne u mliječnim proizvodima s visokim udjelom masti, prerađenim mesnim proizvodima poput šunke, kobasica i slanine.
Trans masti:
Nalaze se u prerađenim proizvodima, prženoj hrani i margarinu.
Holesterol:
Mliječni proizvodi s visokim udjelom masti, meso i jaja. Preporučuje se ograničiti unos kolesterola na oko 200 mg dnevno.
Preporučena Hrana za Dijabetičare
Vlakna:
Povrće, voće, orašasti plodovi, mahunarke i cjelovite žitarice. Vlakna pomažu u regulaciji probave i kontroli razine šećera u krvi.
Riba:
Preporuča se konzumacija riječne ili morske ribe najmanje dva puta tjedno. Riba poput lososa, skuše, tunjevine i sardina bogata je omega-3 masnim kiselinama koje pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Mononezasićene i polinezasićene masti:
Nalaze se u avokadu, bademima, orasima, maslinama i ulju repice. Ove masti mogu smanjiti razinu kolesterola, ali ih treba konzumirati umjereno zbog visokog kalorijskog sadržaja.
Faktori Rizika za Dijabetes
Osobe s trajno povišenim razinama šećera u krvi pod većim su rizikom od razvoja dijabetesa. Ako se stanje ne prepozna na vrijeme, mogu se razviti komplikacije kao što su oštećenja srca, krvnih žila, živaca i bubrega.
Uzroci Dijabetesa u Kasnijoj Životnoj Dobi
Čak i bez genetske predispozicije, dijabetes se može razviti zbog gojaznosti, smanjene fizičke aktivnosti i stresa. Faktori rizika uključuju nedostatak fizičke aktivnosti, visok krvni tlak, dislipoproteinemiju, sindrom policističnih jajnika i druge metaboličke poremećaje.
Preporuke za Testiranje
Sve osobe s BMI ≥ 25 kg/m2 i prisutnim faktorima rizika trebale bi redovito testirati razinu šećera u krvi. Osobama bez faktora rizika preporučuje se testiranje nakon 45. godine. Ako su rezultati normalni, ponovljeno testiranje preporučuje se svake tri godine, dok je za osobe s predijabetesom i višestrukim rizicima preporučeno godišnje testiranje.
Zaključak
Pravovremeno prepoznavanje i upravljanje dijabetesom kroz pravilnu prehranu, fizičku aktivnost i medicinsku skrb može značajno poboljšati kvalitetu života. Razumijevanje faktora rizika i dijagnostičkih kriterija ključni su za prevenciju i uspješno liječenje ove kronične bolesti.
