Doktorka upozorava na rizike koje nosi popularna namirnica
Riba je često preporučena namirnica u zdravoj ishrani, jer obiluje proteinima, omega-3 masnim kiselinama i ima nizak sadržaj zasićenih masti. Međutim, stručnjaci upozoravaju da nije svaka vrsta ribe podjednako zdrava. Neke vrste mogu sadržavati štetne materije koje ugrožavaju zdravlje, posebno ako se konzumiraju u većim količinama.
Prednosti konzumiranja ribe
Riba je izvor visokokvalitetnih proteina, vitamina D i selena, a omega-3 masne kiseline koje sadrži pomažu u očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova. Osim što smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, riba poboljšava funkciju krvotoka, snižava krvni pritisak i trigliceride te doprinosi neurološkom razvoju kod trudnica i novorođenčadi.
Nutricionistkinja i dijetetičarka dr. Felisija Stoler ističe:
„Ljudi koji žive u takozvanim ‘plavim zonama’, gdje je zabilježen visok procenat stogodišnjaka, tradicionalno jedu ribu kao dio svoje pretežno biljne ishrane. Riba je ključna namirnica u njihovom meniju.“
Da bi riba pružila optimalne zdravstvene benefite, način pripreme igra ključnu ulogu. Pečenje na roštilju ili kuhanje su idealne metode, dok prženje u dubokom ulju smanjuje njenu nutritivnu vrednost. Također, smrznuta riba zadržava gotovo istu hranjivu vrednost kao i svježa, što je dodatna pogodnost za svakodnevnu upotrebu.
Neke od najzdravijih vrsta ribe uključuju divlji losos, sardinu, haringu, pastrmku, skušu, inćune i bakalar. Preporučuje se unos od približno 300 grama ribe ili morskih plodova nedjeljno.
Vrste ribe koje treba izbjegavati ili konzumirati s oprezom
Iako je riba izuzetno hranjiva, postoje vrste koje mogu predstavljati rizik zbog visokog sadržaja žive. Živa je toksičan element koji se u malim količinama ne smatra opasnim, ali njen prekomjeran unos može negativno uticati na zdravlje, naročito kod trudnica, dojilja i djece.
Vrste ribe koje su poznate po visokom nivou žive uključuju:
- Ajkulu
- Sabljarku
- Kraljevsku skušu
- Tunu
Ove vrste treba konzumirati umjereno, a za osjetljive grupe populacije preporučuje se njihovo potpuno izbjegavanje.
Simptomi trovanja živom
Trovanje živom može biti ozbiljan zdravstveni problem ako se konzumiraju velike količine ribe s visokim nivoom ovog metala. Simptomi trovanja živom uključuju:
- Glavobolju i vrtoglavicu
- Slabost mišića i utrnulost ekstremiteta
- Problemi s pamćenjem i koncentracijom
- Oštećenje sluha ili vida
Kod trudnica, živa može negativno uticati na razvoj mozga fetusa, što je dodatni razlog da se pridržavaju preporuka za ograničen unos ribe.
Alternativni izvori omega-3 masnih kiselina
Ako niste sigurni u kvalitet ribe ili želite dodatno da smanjite unos ribe s visokim sadržajem žive, razmislite o alternativnim izvorima omega-3 masnih kiselina:
Laneno sjeme:
Bogato alfa-linolenskom kiselinom (ALA), osnovnom omega-3 masnom kiselinom.
Orašasti plodovi:
Orasi su odličan izvor zdravih masti.
Chia sjemenke:
Sadrže visok nivo omega-3 masnih kiselina, vlakana i proteina.
Dodaci ribljeg ulja:
Kvalitetni suplementi pružaju potrebne omega-3 masne kiseline bez rizika od toksina.
Zaključno, dok je riba dragocjen dodatak ishrani, neophodno je birati vrste s nižim nivoom toksina i pripremati ih na zdrav način. Uvijek se preporučuje savjetovanje s nutricionistom kako biste izabrali najbolje opcije za svoju ishranu.
Zaključak
Riba je neosporno jedna od najzdravijih namirnica koje možemo uključiti u svoju ishranu. Njena bogata nutritivna vrednost, koja uključuje visok sadržaj proteina, omega-3 masnih kiselina, vitamina D i minerala poput selena, čini je ključnim saveznikom u očuvanju zdravlja. Redovno konzumiranje ribe može smanjiti rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara, visokog krvnog pritiska i upalnih procesa, kao i poboljšati neurološki razvoj, što je posebno važno za trudnice i dojilje.
Ipak, važno je razumjeti da nisu sve vrste ribe jednake. Dok mnoge vrste nude izvanredne zdravstvene benefite, neke mogu predstavljati rizik zbog visokog sadržaja toksina, posebno žive. Veće vrste ribe, poput tune, ajkule, kraljevske skuše i sabljarke, sklone su akumulaciji žive tokom života, što ih čini manje sigurnim za učestalu konzumaciju. Posebno osjetljive grupe, poput trudnica, dojilja i djece, trebale bi ove vrste potpuno izbjegavati ili ih konzumirati u strogo ograničenim količinama.
