Agronom mi je savjetovao ovu “ishranu” za ogroman rod krastavaca: prošle godine sam urod morao dijeliti! 🥒🔥
Ko god je uzgajao krastavce zna jednu stvar: kad krenu da rastu – “pojedu” hranjive materije nevjerovatno brzo. U običnom supstratu sadnice znaju potrošiti sve što imaju već za 10–14 dana, pa onda počnu da stagniraju: list požuti, rast uspori, a kasnije i rod bude slabiji.
Zato nije poenta da trčite po skupa gnojiva, nego da sadnicama i biljkama date ono što im treba u pravom trenutku – i to uz nekoliko prirodnih rješenja koja mnogi već imaju u kuhinji ili šupi.
U nastavku su 4 provjerena “pojačivača” koje mi je agronom preporučio za krastavce – uz jasne mjere i kako se koriste
1) Ishrana od kvasca – za jače korijenje i brži rast
Kvasac je zanimljiv jer sadrži korisne mikroorganizme koji pomažu razgradnju organskih spojeva u zemljištu, pa biljka lakše “povlači” hranjive tvari. U praksi se koristi kao podrška ukorjenjivanju i pokretanju rasta.
Kako se pravi:
10 g suhog kvasca
3 litre vode sobne temperature
1 kašika šećera
Sve promiješajte i ostavite 1–2 sata da “krene”.
Kako se koristi:
prvo zalijte običnom vodom
zatim dodajte kvasnu otopinu u zonu korijena
✅ Doza (sigurnija i praktična):
za sadnice: 50–100 ml po biljci
za veće biljke: 200–300 ml po biljci
📌 Koliko često?
Najbolje 1 put u 10–14 dana, ne češće. Previše kvasca može iscrpiti kalij iz zemlje, pa zato poslije njega dobro dođe pepeo (tačka 3).
2) Prevencija infekcija – blaga otopina joda (oprezno)
Jod se u baštama često koristi kao “narodna prevencija” protiv nekih gljivičnih problema, ali s njim treba biti umjeren, jer prevelika doza može stresirati biljku.
Otopina:
4 kapi joda na 1 litru vode (sobna temperatura)
3 kašike drvenog pepela (ako imate)
Primjena:
može se koristiti u različitim fazama uzgoja, ali najbolje kad biljka već ima 3–5 pravih listova
zalijevanje oko korijena ili vrlo blago orošavanje (u večernjim satima)
⚠️ Bitno:
ne pretjerujte (ne povećavajte kapi)
ne prskajte po jakom suncu
ako su listovi osjetljivi ili već “sprženi”, preskočite prskanje i koristite samo zalijevanje.
3) Ishrana od drvenog pepela – krastavci je obožavaju (kalij + fosfor)
Krastavci posebno vole pepeo jer je bogat kalijem (za cvjetanje i plod) i drugim mineralima. Pepeo često “ispravi” slab rod i poboljša ukus plodova.
Kako se pravi:
1 čaša drvenog pepela
3 litre vrele vode
Promiješajte i ostavite 24 sata, zatim procijedite (ili samo pažljivo sipajte bistriji dio).
Kako se koristi:
zalijevanje u zonu korijena
✅ Doza:
sadnice: 100 ml po biljci
veće biljke: 300–500 ml po biljci
📌 Koliko često?
1 put u 10–14 dana.
⚠️ Ne miješati isti dan s jakim azotnim gnojivima (ako ih koristite).
4) Ishrana od ljuske luka – blaga pomoć i zaštita
Ljuska luka je stari trik: daje biljci blagu podršku i često se koristi kao “narodni tonik” za otpornost.
Kako se pravi:
ljuske od 5 glavica luka
1 litra vode
Ostavite da odstoji 3 dana, pa procijedite.
Primjena:
zalijte oko korijena sadnica ili biljaka
✅ Doza:
100–200 ml po biljci, u zavisnosti od veličine
📌 Koliko često?
1 put sedmično ili svake druge sedmice, zavisno od potrebe.
Najvažnija pravila da rod stvarno “eksplodira”
Da ove ishrane daju maksimum, držite se 5 jednostavnih pravila:
Zalijte vodom prije prihrane (da ne spržite korijen).
Ne dajte sve odjednom – bolje rotirajte:
sedmica 1: kvasac
sedmica 2: pepeo
sedmica 3: luk (ili pauza)
Krastavci vole stalnu vlagu, ali ne i “baru” – zemlja neka bude vlažna, ne mokra.
U vrijeme cvjetanja i plodonošenja kalij je ključ – zato je pepeo zlata vrijedan.
Ne pretjerujte: previše prihrane = puno lista, malo roda.
Ne trebaju vam skupa gnojiva da krastavac rodi kao lud. Uz kvasac za korijen, pepeo za cvjetanje i plod, luk za blagu otpornost i opreznu upotrebu joda, možete dobiti biljke koje rastu snažno i donose rod koji se stvarno dijeli po komšiluku.
