Nakon ovoga nikad više nećeš bacati jesensko lišće!
- Dok ga jedni skupljaju u vreće i iznose iz dvorišta, drugi ga čuvaju za baštu. Jesensko lišće može postati koristan pokrivač za zemlju, dodatak kompostu i materijal od kojeg nastaje odličan lisni humus. Važno je samo znati gdje ga ostaviti, kako ga pripremiti i kada ga ipak treba skloniti.
Jesen svake godine donosi isti posao. Staze se prekriju lišćem, travnjak promijeni boju, a vjetar za nekoliko sati raznese ono što smo upravo pograbili.
Prva pomisao često je da sve treba pokupiti i baciti kako bi dvorište ponovo izgledalo uredno. Međutim, tako se odričemo materijala koji može biti koristan već tokom zime, a naročito naredne sezone.
Za njegovo iskorištavanje ne treba vam skupa oprema. Dovoljne su grablje, malo prostora i odluka da lišće rasporedite tamo gdje vam može poslužiti.
Zašto je lišće korisno za zemlju?
U prirodi otpalo lišće uglavnom ostaje ispod drveća. Postepeno se razgrađuje i postaje dio površinskog sloja tla.
Sličan proces možemo iskoristiti u dvorištu i bašti. Umjesto da zemlja mjesecima ostane gola, lišće joj pruža pokrivač koji ublažava direktan uticaj kiše, vjetra i promjena temperature.
Tokom razgradnje dodaje organsku materiju. Njegova vrijednost zato nije samo u hranjivim sastojcima, nego i u tome što doprinosi stvaranju rastresitijeg površinskog sloja zemlje.
Ipak, lišće nije potpuno đubrivo niti zamjena za svu ostalu njegu tla. Najbolje ga je posmatrati kao dio dugoročnog rada na kvalitetu zemlje.
Prvo ga usitnite — poslije će biti mnogo lakše
Cijeli listovi, naročito krupni i kožasti, mogu se slijepiti kada se natope kišom. Tako nastaje zbijen sloj koji se sporije razgrađuje i teže raspoređuje.
Zato je usitnjavanje često najkorisniji prvi korak.
Ako imate kosilicu prikladnu za takav rad, tanko raspoređeno lišće možete usitniti prilikom košenja. Može poslužiti i usitnjivač za vrtni otpad.
Ne pokušavajte kosilicom prolaziti kroz velike, mokre gomile. Lišće je lakše obrađivati kada nije natopljeno i kada ga nema previše odjednom. Prije rada uklonite kamenje, grane i sve što bi moglo oštetiti uređaj.
Usitnjeni listovi zauzimaju manje mjesta, jednostavnije se razastiru i manje ih raznosi vjetar.
Pretvorite ga u malč za prazne gredice
Jedan od najjednostavnijih načina da iskoristite lišće jeste da njime prekrijete prazne dijelove bašte.
Nakon što uklonite ostatke povrća i pripremite gredicu za zimu, rasporedite rastresit sloj usitnjenog lišća. Cilj je prekriti površinu, a ne napraviti duboku, zbijenu gomilu.
Takav pokrivač može pomoći da se površina manje isušuje i da kiša manje udara direktno o golu zemlju. Ujedno otežava nicanje dijela korova, mada ga neće potpuno zaustaviti.
Ako je položaj izložen vjetru, preko lišća možete staviti nekoliko tankih grančica ili drugi lagani materijal koji će ga zadržati na mjestu.
U proljeće procijenite stanje. Ako je lišće još u debelom sloju, odmaknite ga prije sjetve kako bi se zemlja lakše zagrijala i kako bi sitno sjeme imalo odgovarajuće uslove za nicanje.
Iskoristite ga oko voćaka, ali ostavite stablo slobodno
Lišće može poslužiti i kao površinski pokrivač oko voćaka i ukrasnog drveća.
Rasporedite ga u širem krugu po zemlji, ali ga nemojte naslanjati na deblo. Oko samog stabla ostavite slobodan prostor.
Gomilanje vlažnog materijala uz koru zadržava vlagu tamo gdje nije poželjna i može pružiti zaklon glodarima. To je posebno važno kod mladih voćaka, čija je kora osjetljivija.
Malč također ne zamjenjuje zalijevanje. Ako je zemlja suha, potrebno je provjeriti vlagu ispod pokrivača i zaliti prema potrebi.
Kod lišća koje pokazuje izražene znakove bolesti budite oprezniji. Nije dobro automatski ga vraćati pod istu voćku. Način postupanja zavisi od bolesti i od toga možete li osigurati odgovarajuće kompostiranje.
Napravite lisni humus uz vrlo malo posla
Ako imate dovoljno lišća i malo strpljenja, možete odvojiti dio za lisni humus.
To je materijal koji nastaje sporom razgradnjom lišća. Obično je taman, mrvičast i koristan za poboljšavanje strukture zemlje.
Za njegovu pripremu možete koristiti jednostavan prostor ograđen mrežom. U njega ubacujte lišće, po mogućnosti usitnjeno, i održavajte ga umjereno vlažnim.
Ako nemate takav prostor, mogu poslužiti čvrste vreće s otvorima za zrak i odvod viška vode. Lišće u njima treba biti vlažno, ali ne potopljeno. Vreće držite na mjestu na kojem neće smetati i povremeno provjerite da se sadržaj nije potpuno osušio.
Ovaj proces traje mjesecima, a kod otpornijeg lišća i duže od godinu dana. Brzina zavisi od vrste listova, njihove usitnjenosti, vlage i uslova u kojima stoje.
Gotovost procjenjujte po izgledu i strukturi. Kada materijal postane mrvičast, ugodno miriše na šumsku zemlju i više ne liči na gomilu svježih listova, može se koristiti kao dodatak zemlji ili površinski pokrivač.
Dodajte ga kompostu
Suho lišće korisno je i kao „smeđi“ materijal u kompostu. Možete ga kombinovati sa svježim biljnim ostacima, pokošenom travom i odgovarajućim kuhinjskim otpadom biljnog porijekla.
Nemojte sve samo sabiti u jednu mokru gomilu. Materijale promiješajte kako bi među njima ostalo zraka.
Ako kompost postane mokar, zbijen i neugodnog mirisa, dodavanje suhog lišća i prozračivanje mogu pomoći. Ako je potpuno suh i gotovo se ništa ne događa, možda mu nedostaje vlage.
Praktično je sačuvati nekoliko vreća suhog lišća i dodavati ga postepeno tokom godine. Tako ćete ga imati pri ruci kada u kompost unosite vlažnije ostatke.
Na travnjaku ostavite samo tanak, usitnjen sloj
Nije potrebno uklanjati baš svaki list s travnjaka.
Manja količina lišća može se usitniti i rasporediti tako da komadići padnu između vlati trave. Međutim, debeo sloj mokrog lišća ne treba ostavljati da dugo prekriva travnjak.
Ako kroz lišće više gotovo ne vidite travu, vrijeme je da dio pokupite i premjestite na korisnije mjesto.
Dobar raspored u dvorištu može biti jednostavan: travnjak oslobodite debelog pokrivača, a prikupljeno lišće odnesite na prazne gredice, u kompost ili u prostor za pravljenje lisnog humusa.
Ostavite miran kutak za životinje
Ne mora svaki dio dvorišta biti očišćen do gole zemlje.
Ispod živice, uz grmlje ili u mirnijem uglu možete ostaviti dio lišća kao zaklon sitnim životinjama i drugim organizmima koji u njemu nalaze stanište.
Birajte mjesto na kojem gomila neće zatrpati biljke, ometati prolaz ili zadržavati vodu uz kuću.
Ako lišće i grančice dugo stoje, prije premještanja provjerite krije li se u njima neka životinja. Nemojte takve gomile naslijepo probadati vilama ili naglo uklanjati.
Nije svako lišće za svaku namjenu
Prije upotrebe pogledajte šta ste zapravo prikupili.
Lišće pomiješano sa smećem, staklom ili drugim otpadom prvo treba razvrstati. Ono s prometnih i potencijalno zagađenih površina nije dobar izbor za povrtnjak.
Posebnu pažnju zaslužuje lišće s biljaka koje su bile ozbiljno bolesne. Obična kućna kompostna gomila ne postiže uvijek uslove potrebne da uništi uzročnike bolesti.
Također nemojte pretpostaviti da se svi listovi razgrađuju jednakom brzinom. Krupno, tvrdo i kožasto lišće obično traži više vremena, pa ga je korisno usitniti i pomiješati s drugim materijalima.
Očistite mjesta na kojima lišće pravi problem
Korisno lišće i dalje može biti smetnja ako ostane na pogrešnom mjestu.
Mokri listovi na stepenicama, pločniku i ulazu mogu biti klizavi. Iz oluka i odvoda treba ih uklanjati kako ne bi ometali oticanje vode.
Nemojte zatrpavati niske biljke, drenažne otvore ni dijelove uz zidove na kojima se već zadržava vlaga.
Najbolji pristup nije ostaviti sve tamo gdje je palo. Bolje je prikupiti lišće s problematičnih mjesta i rasporediti ga tamo gdje će imati svrhu.
Ne treba vam veliko dvorište
Čak i ako imate samo nekoliko gredica ili mali vrt, dio lišća možete iskoristiti.
Jedna vreća usitnjenog lišća može poslužiti za pokrivanje prazne gredice. Nekoliko sačuvanih vreća može biti zaliha za kompost. Mali mrežasti spremnik u uglu vrta može postati mjesto za pripremu lisnog humusa.
Ako ga imate više nego što možete upotrijebiti, ponudite ga nekome ko kompostira ili ga predajte kroz lokalno prikupljanje zelenog otpada.
Ove jeseni promijenite samo jednu naviku
Ne morate odjednom napraviti veliki kompostni prostor niti preurediti cijelu baštu. Dovoljno je da ove godine odvojite dio lišća koje biste inače bacili.
Prekrijte jednu praznu gredicu. Napunite jedan spremnik za lisni humus. Sačuvajte nekoliko vreća za kompost.
Kada naredne sezone vidite šta se s tim materijalom dogodilo, lakše ćete odlučiti koliko ga želite koristiti ubuduće.
Uredno dvorište ne mora biti dvorište bez ijednog lista. Može biti prostor u kojem su staze čiste, travnjak prohodan, a prikupljeno lišće pažljivo raspoređeno da koristi zemlji.
Prije nego što sljedeću vreću odnesete u otpad, razmislite imate li za nju bolje mjesto. Možda upravo u toj vreći nosite budući pokrivač za gredice ili lisni humus za svoju baštu.
Šta vi radite s jesenskim lišćem — bacate ga, kompostirate ili ostavljate oko biljaka?
