Posijte ovo u avgustu i berite svježe povrće sve do jeseni
- Mnogi baštovani smatraju da se s dolaskom avgusta završava glavna sezona sjetve, ali kraj ljeta zapravo može biti odlična prilika za novi krug povrća.
Zemlja je još uvijek topla, što pogoduje brzom klijanju, dok postepeno kraći dani i nešto svježije noći odgovaraju kulturama koje ne vole najveće ljetne vrućine.
Ako su vam paradajz, paprika, krastavci ili druge ljetne biljke već završile sezonu ili su oslabile zbog visokih temperatura, prazne gredice ne moraju ostati neiskorištene. Uz pravilan izbor kultura, iz bašte možete brati svježe povrće tokom septembra, oktobra, a neke vrste i znatno kasnije.
Najvažnije je voditi računa o lokalnoj klimi i očekivanom datumu prvog mraza. U toplijim područjima period za sjetvu može biti duži, dok u hladnijim krajevima treba birati sorte kratke vegetacije.
Rotkvice – jedna od najbržih kultura
Rotkvica je odličan izbor za kasnoljetnu sjetvu jer brzo raste i ne zahtijeva mnogo prostora.
Mnoge sorte spremne su za berbu već nekoliko sedmica nakon nicanja. Umjesto da posijete cijelu količinu odjednom, možete sijati manje količine svakih sedam do deset dana.
Na taj način nećete imati sve rotkvice spremne istovremeno, nego ćete berbu rasporediti kroz duži period.
Najbolje uspijevaju u rastresitom i umjereno vlažnom zemljištu. Tokom toplih dana potrebno je redovno zalijevanje jer nedostatak vode može dovesti do tvrdih i ljutih korjenova.
Kako temperature počnu padati, rotkvicama će uslovi sve više odgovarati.
Zelena salata voli dolazak svježijih dana
Zelena salata često teško podnosi najveće ljetne vrućine, zbog čega kraj avgusta može biti mnogo povoljniji za njenu sjetvu.
Možete sijati sorte za formiranje glavice, ali i lisnate sorte koje se beru postepeno.
Za bržu berbu posebno su praktične takozvane „baby leaf“ salate, kod kojih se mladi listovi mogu rezati dok su još mali.
Ako su dnevne temperature još veoma visoke, salatu je dobro sijati na mjesto koje tokom najtoplijeg dijela dana ima malo hlada.
Zemlju održavajte ravnomjerno vlažnom, posebno tokom nicanja.
Špinat – odličan izbor za kasno ljeto
Špinat je jedna od kultura kojoj kraći dani i svježije vrijeme odgovaraju znatno više nego ljetna žega.
Zbog toga se kasnoljetna i jesenja sjetva često pokažu veoma uspješnim.
Sjeme možete sijati direktno u zemlju, u redove ili gušće ako planirate berbu mladih listova.
U povoljnim uslovima prve listove možete brati relativno brzo.
Ako jesen bude blaga, špinat može nastaviti rasti dugo nakon što većina ljetnog povrća završi sezonu.
U pojedinim područjima može čak prezimiti i nastaviti rast početkom proljeća, posebno ako se zaštiti agrilom ili niskim tunelom.
Cvekla daje i korijen i list
Cvekla je veoma korisna kultura jer se mogu koristiti i korijen i mladi listovi.
Ako je sijete u avgustu, birajte sorte kraće vegetacije i nemojte čekati da korijen naraste do ogromne veličine.
Mlada cvekla odlična je za salate, kuhanje ili pečenje, dok se njeni mladi listovi mogu koristiti slično kao blitva ili špinat.
Kod preguste sjetve biljke treba prorijediti kako bi korijen imao dovoljno prostora za razvoj.
Izvađene mlade biljke ne morate baciti – njihovi listovi mogu završiti u salati.
Mrkva se može sijati i krajem ljeta
Avgust može biti dobra prilika za novu sjetvu mrkve, posebno u područjima s dužom i blažom jeseni.
Birajte rane sorte kojima nije potrebno previše vremena do berbe.
Jedan od najvećih izazova kod mrkve jeste održavanje površine zemlje vlažnom dok sjeme ne proklija. Sjeme je sitno i sije se plitko, pa se površinski sloj zemlje tokom toplih avgustovskih dana veoma brzo osuši.
Zato gredicu treba pažljivo i redovno zalijevati.
Kada biljke niknu, prorijedite ih kako bi svaki korijen imao dovoljno prostora.
Mrkva dobro podnosi hladnije vrijeme, a lagani jesenski mrazevi joj često ne predstavljaju veliki problem.
Grah – može, ali nije svuda jednako siguran izbor
Niski grah se u nekim krajevima može sijati početkom avgusta, ali ova kultura zahtijeva više opreza.
Za razliku od špinata, salate i rotkvice, grah ne podnosi mraz.
Zato je važno koliko vremena imate do prvih hladnih noći.
Ako živite u području gdje je jesen duga i topla, rana sorta niskog graha može još uvijek stići do berbe.
U hladnijim predjelima sjetva početkom avgusta može biti rizična jer biljka možda neće završiti razvoj prije prvih mrazeva.
Birajte sorte kratke vegetacije i sijte ih što ranije u mjesecu.
Tikvice samo ako imate dovoljno toplih dana
Tikvice brzo rastu kada imaju dovoljno toplote, vode i hranjivih materija, ali nisu idealne za kasnu sjetvu u svim područjima.
Početak avgusta može biti posljednji realan termin za novu sjetvu u toplijim krajevima.
Ako ih sijete kasnije, postoji rizik da biljke tek počnu ozbiljnije rađati kada temperature već postanu preniske.
Tikvice vole sunčano mjesto, plodno zemljište i dosta vode.
Tokom vrlo toplih dana zalijevajte ih dubinski, najbolje ujutro ili predvečer, bez nepotrebnog kvašenja listova.
Ako već imate zdrave biljke koje rađaju, često je korisnije nastaviti njegovati postojeće nego sijati potpuno nove.
Blitva može davati listove dugo u jesen
Blitva je još jedna odlična kultura za kasnoljetnu sjetvu.
Mlade listove možete početi koristiti relativno rano, a biljka dobro podnosi svježije vrijeme.
Umjesto da cijelu biljku počupate, režite vanjske listove i ostavite sredinu da nastavi rasti.
Na taj način jedna biljka može davati više berbi.
U područjima s blažom zimom blitva može preživjeti mnogo duže nego što se očekuje.
Rukola raste izuzetno brzo
Ako želite nešto što ćete moći brati veoma brzo, rukola je odličan izbor.
U toploj zemlji sjeme brzo niče, a mladi listovi mogu biti spremni za berbu za nekoliko sedmica.
Rukolu je najbolje sijati u manjim količinama svakih desetak dana.
Tako ćete stalno imati mlade i nježne listove umjesto jedne velike količine koja brzo preraste.
Kako temperature opadaju, okus rukole obično postaje blaži.
Matovilac je odličan za hladniji dio godine
Matovilac je posebno zanimljiv za one koji žele imati svježe listove kasno u jesen.
On voli niže temperature i može dobro podnijeti hladnoću.
Sije se plitko u pripremljenu, rahlu zemlju i zahtijeva nešto više strpljenja pri nicanju od rotkvice ili rukole.
Jednom kada se primi, može biti veoma zahvalan.
U blagim zimama ili uz jednostavnu zaštitu može se brati čak i tokom hladnijih mjeseci.
Ne zaboravite mladi luk
Luk za mlado pero također može biti dobar izbor.
Možete ga sijati ili saditi u redove i koristiti čim razvije dovoljno lišća.
Ne morate čekati formiranje velike glavice.
Za jesenju upotrebu često se upravo mladi luk pokaže praktičnijim od pokušaja proizvodnje potpuno razvijenog luka.
Avgustovska sjetva traži više pažnje pri zalijevanju
Najveći problem kod sjetve u avgustu nije hladnoća nego vrućina.
Površina zemlje može se osušiti veoma brzo, a tek posijano sjeme mora imati dovoljno vlage da bi proklijalo.
Umjesto jakog zalijevanja jednom dnevno, površinu je tokom veoma toplih dana ponekad potrebno lagano navlažiti više puta.
Nakon što biljke razviju korijen, zalijevanje može biti rjeđe, ali obilnije.
Sloj slame, pokošene osušene trave ili drugog malča može pomoći da zemlja duže zadrži vlagu.
Iskoristite mjesta gdje ste već ubrali ljetne kulture
Kada izvadite krompir, luk, grašak ili uklonite završene biljke krastavca, graha i drugih kultura, nemojte ostaviti gredicu praznom.
Uklonite biljne ostatke, lagano prorahlite zemlju i dodajte malo zrelog komposta.
Nakon toga možete odmah posijati novu kulturu.
Na jednoj gredici tako tokom iste godine možete imati dvije, pa čak i tri različite proizvodnje.
Šta sijati ako želite najbržu berbu?
Ako vam je cilj da nešto uberete što prije, prednost dajte:
rotkvicama, rukoli, mladim salatama i špinatu.
Ako imate više vremena do prvih mrazeva, možete pokušati i s:
mrkvom, cveklom, blitvom i ranim niskim grahom.
Tikvice su najrizičnije jer zahtijevaju dovoljno dug period toplog vremena da bi počele ozbiljno rađati.
Baštenska sezona ne završava u avgustu
Kraj ljeta ne mora značiti i kraj svježeg povrća iz vlastite bašte.
Naprotiv, avgust predstavlja početak potpuno nove sezone za kulture koje bolje podnose umjerene temperature.
Rotkvice, salata, rukola, špinat, cvekla, blitva i druge biljke mogu iskoristiti toplu zemlju za brzo nicanje, a zatim nastaviti rasti kako dani postaju svježiji.
Uz pravilno planiranje i malo zaštite od ranih mrazeva, berba može trajati duboko u jesen.
Zato, čim se oslobodi neka gredica, nemojte je ostaviti praznu. Pripremite zemlju, odaberite nekoliko brzih kultura i posijte novi krug povrća.
