Da li ste znali da drućine mogu ozbiljno opteretiti srce? Ove simptome nemojte zanemariti ‼️👇
- Ljetne vrućine mnogima znače odmor, kupanje i više vremena provedenog na otvorenom. Međutim, visoke temperature predstavljaju dodatno opterećenje za cijeli organizam, a posebno za srce i krvne sudove.
Čak i kada mirujete, srce tokom toplih dana radi intenzivnije kako bi pomoglo tijelu da održi normalnu tjelesnu temperaturu. Zbog toga se kod nekih osoba mogu javiti ubrzan rad srca, pad krvnog pritiska, umor i drugi simptomi koje ne treba ignorisati.
Stručnjaci upozoravaju da su posebno ugroženi stariji ljudi, hronični bolesnici i osobe koje rade ili vježbaju na visokim temperaturama.
Zašto vrućina dodatno opterećuje srce?
Ljudsko tijelo nastoji održavati stabilnu unutrašnju temperaturu bez obzira na vremenske uslove.
Kada je napolju veoma toplo, organizam aktivira nekoliko mehanizama hlađenja.
Prije svega:
krvni sudovi se šire,
srce ubrzava rad,
pojačava se znojenje,
više krvi dolazi do površine kože kako bi se toplota lakše oslobađala.
Na taj način tijelo pokušava spriječiti pregrijavanje.
Međutim, sve ove promjene znače da srce mora pumpati više krvi nego inače, što predstavlja dodatni napor.
Zašto se puls ubrzava?
Mnogi primijete da im je puls tokom ljetnih vrućina brži čak i kada sjede ili odmaraju.
To je sasvim očekivana reakcija organizma.
Kako bi rashladilo tijelo, srce povećava broj otkucaja i ubrzava cirkulaciju krvi.
Kod nekih ljudi puls može porasti za desetak otkucaja u minuti ili više u odnosu na uobičajene vrijednosti.
Ako uz to obavljate fizički posao, kosite travu, radite u bašti ili vježbate na suncu, opterećenje srca postaje još veće.
Može doći i do pada krvnog pritiska
Širenje krvnih sudova olakšava oslobađanje toplote, ali istovremeno može uzrokovati pad krvnog pritiska.
Blagi pad obično ne predstavlja problem.
Međutim, ako pritisak postane prenizak ili organizam izgubi mnogo tečnosti znojenjem, mogu se javiti neugodni simptomi.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Neki znakovi upozoravaju da organizam više ne uspijeva dovoljno efikasno regulisati temperaturu.
Obratite pažnju ako osjetite:
vrtoglavicu,
nesvjesticu ili osjećaj da ćete se onesvijestiti,
izrazit umor,
slabost,
ubrzano ili nepravilno lupanje srca,
glavobolju,
grčeve u mišićima,
mučninu ili povraćanje,
otežano disanje,
pretjerano znojenje ili, kod težih stanja, prestanak znojenja.
Ovi simptomi mogu biti posljedica dehidracije, iscrpljenosti zbog vrućine ili ozbiljnijih stanja poput toplotnog udara.
Kada odmah potražiti hitnu pomoć?
Odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć ako osoba:
izgubi svijest,
postane zbunjena ili dezorijentisana,
teško govori,
ima veoma visoku tjelesnu temperaturu,
otežano diše,
osjeća jak bol ili pritisak u grudima,
ima izrazito ubrzan ili nepravilan rad srca koji ne prolazi.
Toplotni udar je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzo liječenje.
Ko je u najvećem riziku?
Visoke temperature mogu pogoditi svakoga, ali neke grupe ljudi imaju znatno veći rizik od komplikacija.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje imaju:
bolesti srca i krvnih sudova,
visok ili nizak krvni pritisak,
bolesti bubrega,
dijabetes,
hronične plućne bolesti poput astme ili KOPB-a,
multiplu sklerozu,
prekomjernu tjelesnu težinu.
Veći rizik imaju i starije osobe, mala djeca te ljudi koji uzimaju diuretike ili određene lijekove za snižavanje krvnog pritiska, jer oni mogu povećati rizik od dehidracije ili dodatnog pada pritiska.
Kako zaštititi srce tokom velikih vrućina?
Nekoliko jednostavnih navika može značajno smanjiti rizik od zdravstvenih problema.
Pijte dovoljno tečnosti
Nemojte čekati da osjetite jaku žeđ.
Redovno pijte vodu tokom cijelog dana, posebno ako boravite na otvorenom ili se znojite.
Izbjegavajte najveće vrućine
Ako je moguće, fizičke aktivnosti planirajte rano ujutro ili u večernjim satima.
Između 11 i 17 sati pokušajte što manje boraviti na direktnom suncu.
Nosite laganu odjeću
Birajte široku odjeću od prirodnih i prozračnih materijala koji omogućavaju isparavanje znoja.
Pravite češće pauze
Ako radite u bašti, na gradilištu ili obavljate bilo kakav fizički posao, redovno pravite pauze u hladu ili klimatizovanom prostoru.
Slušajte svoje tijelo
Ako osjetite slabost, vrtoglavicu ili ubrzan rad srca, odmah prekinite aktivnost, sklonite se u hlad i odmorite.
Nemojte ignorisati simptome misleći da će sami proći.
Poseban oprez za hronične bolesnike
Ako imate bolest srca ili krvnih sudova, prije početka ljeta razgovarajte sa svojim ljekarom o tome kako se zaštititi tokom toplinskih valova.
Nemojte samostalno mijenjati terapiju ili preskakati lijekove zbog vrućine. U nekim slučajevima ljekar može preporučiti prilagođavanje unosa tečnosti ili dati dodatne savjete u skladu s vašim zdravstvenim stanjem.
Visoke temperature ne opterećuju samo organizam nego i srce, koje tokom ljetnih dana mora raditi znatno intenzivnije kako bi pomoglo tijelu da se rashladi. Kod većine zdravih ljudi ove promjene neće izazvati ozbiljne probleme, ali kod starijih osoba i hroničnih bolesnika mogu povećati rizik od komplikacija.
Najbolja zaštita je dovoljno tečnosti, izbjegavanje napornih aktivnosti u najtoplijem dijelu dana, boravak u hladu ili klimatizovanom prostoru i pažljivo praćenje vlastitog organizma.
Ako primijetite vrtoglavicu, nesvjesticu, otežano disanje, jak bol u grudima ili druge ozbiljne simptome, nemojte čekati da prođu sami. Pravovremena medicinska pomoć može biti od presudne važnosti.
