Doktorica objašnjava od kojeg roditelja nasljeđujemo životni vijek: 2 navike koje produžuju život – a nisu ni ishrana ni san

Svi se ponekad zapitamo: da li nam je dug život “upisan” u genima ili ga gradimo kroz navike? Koliko toga dolazi iz DNK, a koliko iz onoga što radimo svaki dan?

Genetičarka i istraživačica procesa starenja, dr Svetlana, u jednoj emisiji je pojasnila zanimljivu stvar: dugovječnost je kombinacija genetike i načina života, a postoje i navike koje mogu značajno uticati na to koliko ćemo dugo ostati vitalni – čak i kada genetika nije idealna.

Od kojeg roditelja najviše “vučemo” dugovječnost?

Prema njenom objašnjenju, majčina genetika ima posebnu ulogu zbog mitohondrija.

✅ Mitohondrije – “male elektrane” u ćelijama

Mitohondrije su strukture u našim ćelijama koje proizvode energiju potrebnu za sve vitalne procese. Ono što je posebno važno:
mitohondrijska DNK se nasljeđuje gotovo isključivo od majke.

Zbog toga se često dešava da osobe čije su majke doživjele duboku starost imaju veću šansu da i same duže ostanu vitalne – jer mitohondrije utiču na:

energiju organizma

regeneraciju ćelija

otpornost na stres i “habanje” tokom godina

Dr Svetlana to slikovito opisuje ovako: ako je “energetski sistem” jak, tijelo duže funkcioniše stabilno.

A šta dobijamo od oca?

Doktorica naglašava da i očevi geni itekako igraju ulogu, ali na drugačiji način.
Prema njenim riječima, od oca često nasljeđujemo obrasce povezane s prilagodljivošću organizma, npr.:

reakcije na stres

metabolizam i način na koji tijelo prerađuje masti

sklonosti ka pojedinim bolestima (posebno srce i krvni sudovi)

Dakle, majčina strana često “postavlja tempo starenja”, a očeva može više oblikovati kako se tijelo nosi sa spoljnim pritiscima.

Genetika nije presuda

Dr Svetlana ističe važnu poruku:
geni nisu jedina karta sudbine. Veliki dio dugovječnosti je u našim rukama – kroz navike, ritam života i emocionalno stanje.

🟩 Zapamtite:
Možemo naslijediti predispozicije, ali svakodnevni izbori često određuju ishod.

2 navike koje najviše produžuju život (a nisu ni ishrana ni san)

Ono što mnoge iznenadi: doktorica kao dvije ključne navike izdvaja kretanje i emocionalnu stabilnost.

1) Redovno kretanje – bez teretane i bez ekstremnog napora 🚶‍♂️

Ne morate trčati maraton niti provoditi sate u teretani. Poenta je u jednom: pokret svaki dan.

Dovoljno je:

hodanje

stepenice umjesto lifta

rad u bašti

lagano istezanje

ples, kućni poslovi, više “koraka” tokom dana

Zašto je to važno? Kretanje:

poboljšava cirkulaciju

jača srce i mozak

smanjuje hronični stres

usporava proces “propadanja” kroz godine

Doktorica to sažima jednostavno:
Zdravlje ne dolazi iz jednog velikog napora – nego iz redovnog ritma.

2) Emocionalna ravnoteža – stres stari brže nego što mislimo 🧠

Druga navika je možda i najteža: mir iznutra.

Prema njenim riječima, hronični stres, potisnuta ljutnja, dugotrajna tuga i osjećaj usamljenosti mogu ubrzati starenje, jer tijelo tada stalno luči hormone stresa koji vremenom “troše” organizam.

Zato su važni:

stabilni odnosi

osjećaj pripadnosti (porodica, prijatelji, zajednica)

razgovor, podrška, rutina koja smiruje

učenje da se stres “prerađuje”, a ne gomila

Doktorica navodi da ljudi s jačom socijalnom podrškom i manje hroničnog stresa često imaju bolju dugoročnu vitalnost – jer tijelo nije stalno u stanju “borbe”.

Ne možemo birati roditelje ni gene koje smo dobili, ali možemo birati kako ćemo živjeti.

Ako imate dobre gene – to je prednost.
Ako ih nemate idealne – navike mogu napraviti ogromnu razliku.

✅ Kretanje svaki dan + ✅ emocionalna stabilnost
…često su “tiha formula” za duži, mirniji i vitalniji život.

Napomena

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za lične zdravstvene odluke i procjenu rizika uvijek se obratite ljekaru.