Današnji način ishrane značajno se razlikuje od onoga što su praktikovali naši preci. Promjene u načinu kupovine, pripremi hrane, broju obroka i veličini porcija direktno utiču na naše zdravlje. Kako bi bolje razumjeli te promjene, razgovarali smo s prim. dr Snežanom Lešović, pedijatrom-endokrinologom iz Specijalne bolnice za lečenje štitaste žlezde i gojaznosti “Čigota”.
Promjene u ishrani i epigenetika
Doktorka Lešović ističe kako je epigenetika, naučna disciplina koja proučava uticaj spoljašnjih faktora na naše gene, pokazala da izbori u ishrani mogu uticati ne samo na naše zdravlje, već i na gene naših potomaka. Naši preci su, nesvjesno, slijedili obrasce ishrane koji su bili blagotvorni za dugoročno zdravlje. Nutritivna epigenetika danas pokazuje da ono što jedemo utiče na genetske promjene koje se mogu prenijeti na našu djecu.
Integralni hleb i lokalno uzgajano povrće
Naši preci su se hranili jednostavno i zdravo. Hrana je bila svježa, lokalno uzgajana, i nije prolazila kroz industrijsku obradu. Kako zbog nestašica bijelog brašna, tako i zbog tradicije, hleb je najčešće bio integralni ili crni, a koristili su se ovas, raž i kukuruzno brašno. Ovakav način ishrane, bogat vlaknima i hranljivim materijama, bio je ključan za očuvanje zdravlja i prevenciju gojaznosti. Bacanje hrane bilo je rijetkost jer su se resursi koristili racionalno.
Savremeni obrasci ishrane – rizici za zdravlje
Današnja ishrana je potpuno drugačija. Brza hrana, gotova jela i ultraprerađena hrana postali su standard. Konzumacija visokokalorične hrane bogate zasićenim mastima, šećerima i aditivima povećava rizik od raznih hroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, gojaznosti, kardiovaskularnih oboljenja i karcinoma. Preskakanje obroka, česta upotreba grickalica, slatkiša i gaziranih pića dodatno pogoršavaju problem.
Istraživanja pokazuju da konzumacija ultraprerađene hrane stvara ozbiljne probleme s metabolizmom, povećava rizik od razvoja hroničnih bolesti i dovodi do smanjenja kvaliteta života. Posebno je zabrinjavajuće što je ova hrana dostupna svuda i u bilo koje doba dana, što dodatno podstiče prejedanje.
Sedentarni način života i moderni izazovi
Uz loše prehrambene navike, sedentarni način života postaje sve češći. Mnogi ljudi provode veći dio dana sjedeći – na poslu, ispred ekrana ili u prevozu. Nedostatak fizičke aktivnosti u kombinaciji s lošom ishranom povećava rizik od raznih zdravstvenih problema. Doktorka Lešović naglašava da je promjena načina ishrane nužna kako bismo poboljšali svoje zdravlje i smanjili rizik od hroničnih bolesti.
Ishrana naših predaka – balans i sezonalnost
Naši preci su se oslanjali na sezonsko voće i povrće, mliječne proizvode, jaja i povremeno meso, najčešće suvo ili slaninu. Meso se obično jelo samo za nedjeljni ručak ili praznike, a svakodnevni obroci su se temeljili na hlebu od kukuruznog brašna, proji, kačamaku, svježem i sušenom voću, te orašastim plodovima. Priprema hrane je bila jednostavna, ali nutritivno bogata. Tradicionalne metode poput pečenja, kuvanja i fermentacije omogućavale su očuvanje hranljivih materija i olakšano varenje hrane.
Uloga zajedničkih obroka i uživanje u hrani
Važan aspekt života naših predaka bio je uživanje u pripremi i konzumiranju hrane. Zajednički obroci su bili svakodnevna praksa, što je doprinosilo ne samo zdravlju, već i zbližavanju porodice. Danas je to uživanje u velikoj mjeri nestalo. Užurbani stil života doveo je do toga da rijetko zajedno sjedamo za sto i sve više jedemo “s nogu” ili naručujemo hranu. Zajednički obroci su postali rijetkost, a to se odražava ne samo na zdravlje, već i na emocionalne i društvene veze unutar porodice.
Šta možemo naučiti iz ishrane naših predaka?
Evolucija ljudske ishrane nudi važne lekcije za budućnost. Balansirana, raznovrsna ishrana bogata cjelovitim žitaricama, voćem, povrćem, orašastim plodovima i sjemenkama, uz tradicionalne metode pripreme hrane, može biti ključ za optimalno zdravlje. Osim toga, važno je ne preskakati obroke, unositi dovoljno tečnosti, osigurati kvalitetan san i redovnu fizičku aktivnost.
Studije danas potvrđuju da način ishrane naših roditelja, baka i djedova ima direktan uticaj na zdravlje budućih generacija. Zato je važno da usvojimo zdravije prehrambene navike kako bismo očuvali zdravlje i osigurali bolju budućnost za našu djecu.
Zaključak
Uzimajući u obzir način ishrane naših predaka, možemo zaključiti da su njihovi jednostavni i zdravi prehrambeni izbori ključ za dugoročno zdravlje. Danas, više nego ikada, trebamo se vratiti korijenima – birati svježe, lokalno uzgajano povrće, izbjegavati industrijski prerađenu hranu i posvetiti više pažnje pripremi i konzumiranju obroka. Na taj način možemo smanjiti rizik od bolesti i poboljšati kvalitet života za nas i buduće generacije.
