Ovo je najgora navika koju radite nakon jela
Jeste li se ikada osjećali toliko umorno nakon obilnog obroka da ste odmah poželjeli leći i odmoriti se? Prema dr. Michału Wrzoseku, specijalistu dijetetike, to je jedna od najgorih stvari koje možete učiniti nakon jela. Na svom Instagram profilu, dr. Wrzosek upozorava da “odmaranje” nakon obroka može uzrokovati ozbiljne probavne probleme i imati negativan utjecaj na vaše zdravlje.
Zašto je odmaranje nakon jela loše za vas?
Nakon obilnog obroka, često se javlja osjećaj umora i pospanosti, što nas može navesti da legnemo ili se opustimo na kauču. Međutim, prema dr. Wrzoseku, upravo je to najgora stvar koju možete učiniti. Ležanje odmah nakon jela može dovesti do žgaravice i pogoršati probavne smetnje. Još gore, postoji mogućnost da zadrijemate, što može poremetiti vaš noćni san i izazvati nesanicu. Umjesto toga, preporučuje se da se malo aktivirate – pospremite kuću, operete suđe ili odete u kratku šetnju. Samo nekoliko minuta hodanja nakon obroka može smanjiti razinu šećera u krvi, pomoći u borbi protiv pospanosti i potaknuti probavu.
Kratka šetnja nakon jela – zašto je važna?
Iako za mnoge ovo može biti nova informacija, znanstveno je dokazano da lagana fizička aktivnost nakon obroka ima brojne koristi. Tijelo nakon obilnog obroka ulaže veliki napor u proces probave, što može uzrokovati umor. Ležanje neposredno nakon jela otežava probavni proces i može dovesti do refluksa, kada se želudac sadržaj vraća u jednjak, uzrokujući neugodnu žgaravicu. Suprotno tome, održavanje uspravnog položaja, poput šetnje, pomaže tijelu u probavi i smanjuje rizik od probavnih smetnji.
Šetnja također potiče metabolizam, snižava razinu glukoze u krvi i podržava peristaltiku crijeva, čineći probavu učinkovitijom i smanjujući osjećaj umora nakon obroka.
Što učiniti ako imate žgaravicu?
Ako često patite od žgaravice, unatoč promjeni navika nakon jela, moguće je da imate problema s gastroezofagealnim refluksom. Ovaj poremećaj karakteriziraju simptomi poput žgaravice, povratka želučanog sadržaja u grlo ili usta, otežanog gutanja, boli u prsima, kašlja i promuklosti.
Prehrana igra ključnu ulogu u smanjenju simptoma refluksa. Izbjegavanje hrane koja izaziva simptome, poput čokolade, kave, začinjene i masne hrane, kao i konzumacija manjih, ali češćih obroka može značajno pomoći. Također, važno je ne jesti najmanje 2-3 sata prije spavanja i birati lagane, mekše namirnice koje su lakše za probavu.
Osobe koje se bore s refluksom trebale bi se fokusirati na povrće (osim luka i paradajza), nemasno meso, integralne žitarice i zdrave masti te izbjegavati gazirana pića i alkohol.
Kada govorimo o navikama nakon jela, važno je razumjeti da mnoge svakodnevne aktivnosti, koje možda smatramo bezazlenima, mogu značajno utjecati na naše probavno zdravlje. Odmaranje neposredno nakon obroka, osim što povećava rizik od žgaravice, također može usporiti probavu. Kada ležimo, želudac mora raditi protiv gravitacije kako bi probavio hranu, što otežava cijeli proces i može uzrokovati povrat kiseline u jednjak. Ovo ne samo da stvara osjećaj nelagode, već dugoročno može oštetiti jednjak i izazvati ozbiljnije zdravstvene probleme.
Jedan od razloga zašto se preporučuje kretanje nakon jela, čak i lagana šetnja, je taj što kretanje pomaže stimulirati mišiće probavnog sustava. Ovo ubrzava razgradnju hrane i apsorpciju hranjivih tvari. Studije su pokazale da hodanje samo desetak minuta nakon obroka može pomoći u smanjenju razine šećera u krvi, posebno korisno za osobe koje imaju problema s regulacijom glukoze, poput onih s dijabetesom ili inzulinskom rezistencijom.
Također, postoji i emocionalna komponenta povezana s prejedanjem i lošim navikama nakon obroka. Često jedemo previše zbog stresa, dosade ili navike, a nakon toga osjećamo tromost i umor, što nas dodatno tjera na odmaranje ili drijemanje. Ova začarana spirala može dugoročno dovesti do povećanja tjelesne težine, poremećaja u snu i kroničnih problema s probavom. Stoga, stvaranje novih, zdravijih navika, poput redovitih kratkih šetnji nakon jela, može pomoći ne samo u poboljšanju probavnog sustava, već i u općem osjećaju zdravlja i vitalnosti.
Uz to, važno je napomenuti da nije samo ležanje nakon jela ono što može pogoršati probavne tegobe. Konzumacija velikih obroka, naročito kasno navečer, također doprinosi problemima poput žgaravice i refluksa. Preporučuje se jesti manje obroke kroz dan, čime se izbjegava preopterećenje probavnog sustava i smanjuje rizik od probavnih smetnji.
Važno je razvijati svijest o tome što jedemo i kako se ponašamo nakon obroka jer sitne promjene u našim navikama mogu imati velik utjecaj na naše dugoročno zdravlje. Razmišljajte o svojoj probavi kao o ključnom dijelu općeg blagostanja – ono što unesete u tijelo i kako ga tretirate nakon obroka može vam pomoći da se osjećate energično, zdravo i spremno za sve dnevne izazove.
