Kako spriječiti moždani udar uz pomoć savjeta stručnjaka
Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), čak 80% moždanih udara može se spriječiti. Nova pravila za prevenciju moždanog udara, objavljena u oktobru 2024. godine, mogu nam spasiti život ili očuvati mobilnost i samostalnost. Neurolozi ističu važnost primarne prevencije, što znači sprječavanje prvog moždanog udara, kao ključ za smanjenje učestalosti i smrtnosti povezanih s ovim stanjem.
Primarna prevencija – sprječavanje prvog udara
Dr. Cheryl D. Bushnell, istaknuta neurologinja, objašnjava da je primarna prevencija ključna za smanjenje broja moždanih udara. “Najbolji način da se smanji učestalost moždanih udara je sprječavanje prvog udara,” naglašava dr. Bushnell. Iako su neki ljudi podložniji ovom riziku zbog genetike ili ograničenog pristupa medicinskoj zaštiti, pravovremeni pregledi i promjene načina života mogu učiniti značajnu razliku.
Šta je moždani udar i kako ga prepoznati?
Moždani udar se događa kada je protok krvi u mozak prekinut, bilo zbog krvnog ugruška ili puknuća krvne žile. To može dovesti do trajnih oštećenja mozga, što može utjecati na govor, hodanje, pa čak i na osnovne radnje poput jedenja i pijenja.
Za prepoznavanje simptoma moždanog udara, Američka udruga za srce i moždani udar preporučuje korištenje akronima FAST:
- F (Face – lice): Asimetrija lica, poput spuštenog kuta usana.
- A (Arms – ruke): Slabost u jednoj ruci ili nemogućnost podizanja.
- S (Speech – govor): Otežan ili nerazumljiv govor.
- T (Time – vrijeme): Vrijeme za hitan poziv na broj 112.
Ostali znakovi uključuju iznenadnu slabost ili utrnulost lica, zbunjenost, probleme s govorom, poteškoće u hodanju, promjene vida, vrtoglavicu, gubitak koordinacije i jaku glavobolju.
Savjeti za prevenciju moždanog udara
Zajedno s dr. Bushnell, kardiolog dr. Cheng-Han Chen i nutricionistica Julia Zumpano savjetuju nekoliko ključnih koraka za prevenciju moždanog udara:
Jedite uravnoteženo – Ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama može smanjiti rizik od moždanog udara.
Krećite se – Redovna fizička aktivnost, makar i lagane šetnje, jača srce i poboljšava cirkulaciju.
Prestanite pušiti – Pušenje povećava rizik od začepljenja arterija i srčanih bolesti, što može dovesti do moždanog udara.
Izbjegavajte alkohol – Smanjivanje unosa alkohola može pomoći u očuvanju stabilnog krvnog pritiska.
Spavajte 7-9 sati dnevno – Kvalitetan san doprinosi regulaciji krvnog pritiska i smanjenju stresa.
Upravljajte stresom – Hronični stres povećava pritisak na krvne žile i srce, pa je važno prakticirati tehnike opuštanja.
Kontrolirajte krvni pritisak i nivo holesterola – Redovno praćenje i kontrolisanje ovih parametara pomaže u smanjenju rizika.
Pridržavanje ovih savjeta može značajno smanjiti rizik od moždanog udara i poboljšati kvalitet života.
Važnost kontrole krvnog pritiska i holesterola za prevenciju moždanog udara
Visok krvni pritisak i povišen nivo holesterola među glavnim su faktorima rizika za moždani udar. Visok krvni pritisak dovodi do povećanog opterećenja na krvne žile, što može rezultirati njihovim oštećenjem i većim rizikom od puknuća ili stvaranja ugrušaka koji blokiraju protok krvi. Slično tome, povišen holesterol može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama, ograničavajući protok krvi ka mozgu. Redovno merenje pritiska i praćenje nivoa holesterola može pomoći u identifikaciji rizika na vreme i omogućiti adekvatno liječenje.
Uloga ishrane u prevenciji moždanog udara
Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom i zdravim masnoćama (poput maslinovog ulja i avokada) pokazala je pozitivne efekte na zdravlje srca i krvnih žila. Voće i povrće obiluju antioksidansima i vlaknima, koji pomažu u održavanju zdrave cirkulacije. Izbjegavanje zasićenih masti i trans-masnoća, kao i smanjenje unosa soli, također pomaže u održavanju stabilnog krvnog pritiska i sprečavanju nakupljanja plaka u krvnim sudovima.
Kako stres doprinosi riziku od moždanog udara?
Hronični stres izaziva oslobađanje hormona poput kortizola i adrenalina, koji privremeno podižu krvni pritisak. Kod dugotrajnog stresa, ovaj povišeni pritisak postaje stalna pojava, što povećava rizik od moždanog udara. Pronađite načine da se opustite kroz aktivnosti koje volite, poput šetnje u prirodi, meditacije ili provođenja vremena s voljenima. Vježbe disanja i joga također mogu pomoći u smanjenju stresa i održavanju emocionalne ravnoteže.
Prednosti fizičke aktivnosti u smanjenju rizika od moždanog udara
Redovna fizička aktivnost pomaže u održavanju zdrave telesne težine, poboljšava cirkulaciju, smanjuje krvni pritisak i doprinosi smanjenju holesterola. Studije pokazuju da čak i lagana fizička aktivnost, poput svakodnevnog hodanja, može smanjiti rizik od moždanog udara. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti sedmično, ali svaka dodatna aktivnost, bez obzira na intenzitet, donosi korist.
Značaj prestanka pušenja
Pušenje oštećuje zidove krvnih žila, čineći ih podložnijima začepljenju i puknuću. Nikotin i ostale štetne supstance u cigaretama ubrzavaju formiranje plaka u arterijama, što može izazvati blokade. Prestankom pušenja, krvni pritisak se normalizuje, nivo kiseonika u krvi raste, a rizik od moždanog udara značajno se smanjuje već nakon nekoliko mjeseci.
Pridržavanje ovih preporuka i pravovremena reakcija na prve znakove upozorenja mogu sačuvati vaše zdravlje i spriječiti ozbiljne posledice.
