Kako ukloniti stres iz života bez lijekova: Savjeti dr. Branimira Nestorovića
U savremenom društvu, stres je postao svakodnevna pojava koja ozbiljno narušava zdravlje, dovodi do iscrpljenosti i povećava rizik od bolesti poput infarkta, hipertenzije i mentalnih poremećaja. Medicina često nudi farmakološka rješenja u obliku lijekova za smirenje, ali poznati doktor Branimir Nestorović ističe da postoji mnogo prirodnih i zdravih metoda koje mogu pomoći u smanjenju stresa, bez negativnih posljedica koje lijekovi često nose.
Problematika modernog liječenja stresa
Stres se najčešće tretira anksioliticima i sedativima, koji iako efikasni u kratkom roku, mogu izazvati zavisnost i negativno uticati na kognitivne funkcije. Prema istraživanjima, prekomjerna upotreba ovih lijekova često dovodi do paradoksalnog efekta – umjesto smirenja, osobe postaju još anksioznije i napetije.
Moderna medicina uglavnom zanemaruje alternativne metode koje uključuju tehnike disanja, esencijalna ulja, jogu i relaksacione tehnike. Upravo zato je važno osvijestiti druge mogućnosti koje su dostupne svima, a ne zahtijevaju farmakološku intervenciju.
Kako izbjeći stres?
Jedan od osnovnih savjeta dr. Nestorovića je naučiti reći “ne” i ne preuzimati više obaveza nego što možemo podnijeti. Pretjerano multitaskovanje i preopterećenost poslovnim i privatnim obavezama dovode do konstantnog osjećaja pritiska i iscrpljenosti. Iako su žene sklonije multitaskingu, ni one ne bi trebalo da preuzimaju previše zadataka odjednom.
Izbjegavanje stresnih ljudi, poznatih kao “energetski vampiri”, može biti izuzetno korisno. Ove osobe crpe vašu energiju i ostavljaju osjećaj iscrpljenosti nakon svakog susreta. Kontrola neposredne okoline takođe igra važnu ulogu – ako vas vijesti uznemiravaju, jednostavno isključite televizor ili prestanite da čitate negativne članke. Ako vas gužva i saobraćaj frustriraju, pokušajte promijeniti rutu do posla i pronaći manje stresan način kretanja.
Reakcija na stresne situacije
Ukoliko se nađete u situaciji koja izaziva stres, važno je ne potiskivati emocije. Suzbijanje frustracija može dovesti do dodatne napetosti i unutrašnje anksioznosti. Umjesto toga, važno je slobodno izraziti svoje mišljenje, postaviti jasne granice i izbjeći bespotrebno iscrpljivanje.
Ukoliko situaciju nije moguće promijeniti, umjesto nerviranja, pokušajte je prihvatiti. Na primjer, ako zapnete u saobraćaju, to može biti idealno vrijeme za slušanje omiljene muzike ili edukativnog podcasta. Takođe, važno je razviti realnija očekivanja od sebe i drugih – perfekcionizam često vodi ka stalnom nezadovoljstvu i povećanom stresu.
Kretanje i fizička aktivnost kao ključ oslobađanja od stresa
Fizička aktivnost je jedan od najučinkovitijih načina za smanjenje stresa. Redovno kretanje, bilo da je riječ o šetnji, vožnji bicikla ili jednostavnom penjanju uz stepenice umjesto korištenja lifta, može poboljšati raspoloženje i smanjiti negativne efekte stresa.
Nova istraživanja pokazuju da srce, svojim djelovanjem na mozak, može stimulisati određene regije poput hipokampusa, koji je ključan za memoriju. Hronični stres može uzrokovati oštećenja ovog dijela mozga, što se manifestuje kroz poteškoće sa pamćenjem i koncentracijom. Redovna fizička aktivnost pomaže u jačanju neuronskih veza i smanjenju negativnih efekata stresa.
Važnost društvenih kontakata i smijeha
Ljudi su društvena bića, a interakcija sa drugima igra ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja. Osobe koje su izolovane ili provode previše vremena na društvenim mrežama umjesto u pravoj komunikaciji sa ljudima, često su podložnije depresiji i anksioznosti.
Smijeh je prirodni antistresni lijek. Istraživanja su pokazala da osobe koje se više smiju imaju jači imuni sistem, niži nivo hormona stresa i rjeđe osjećaju bol. Smijeh relaksira mišiće, smanjuje napetost i poboljšava opšte stanje organizma. Osobe koje su vedre i nasmijane često lakše rješavaju probleme i manje su podložne konfliktima.
Hobiji kao antistres terapija
Bavljenje hobijima i kreativnim aktivnostima može biti odličan način za oslobađanje od stresa. Nakon napornog dana, posvetiti se nečemu što volite – bilo da je to čitanje, pisanje, vrtlarstvo ili kuhanje – može značajno poboljšati raspoloženje i smanjiti napetost.
Dr. Nestorović ističe da su hobiji ne samo način za opuštanje, već i prilika da se uspostavi balans između obaveza i uživanja u svakodnevnom životu. Ljudi koji redovno izdvajaju vrijeme za aktivnosti koje ih ispunjavaju, rjeđe pate od hroničnog stresa i anksioznosti.
Zaključak
Stres je neizbježan dio života, ali način na koji se nosimo s njim ima ključni uticaj na naše zdravlje i kvalitet života. Umjesto da posežemo za lijekovima i nezdravim navikama, postoje brojne prirodne metode koje mogu pomoći u smanjenju stresa.
Prvi korak je prepoznati izvore stresa i naučiti ih izbjegavati ili kontrolisati. Redovna fizička aktivnost, pozitivna socijalna interakcija, humor, pravilna ishrana i bavljenje hobijima mogu značajno doprinijeti mentalnom i fizičkom blagostanju.
Promjene ne moraju biti drastične – i najmanji koraci, poput gašenja telefona prije spavanja, šetnje u prirodi ili smijeha s prijateljima, mogu napraviti veliku razliku. Cilj nije eliminisati stres u potpunosti, već ga naučiti kontrolisati na način koji neće narušiti naše zdravlje i sreću.
