Možda ste krastavcima obezbijedili plodno zemljište, redovno ih zalijevate i prihranjujete, ali oni jednostavno ne napreduju? Razlog tome često nije loša njega, već neodgovarajuće biljne komšije koje ometaju njihov rast.
Baštovanstvo nas stalno podsjeća koliko je priroda nepredvidiva i koliko je važno stalno učiti i prilagođavati se. Iako se na prvi pogled čini da krastavci ne traže posebnu pažnju, oni su osjetljivi, naročito tokom hladnog i kišovitog vremena, kada su podložni bolestima poput pepelnice i napadima štetočina.
Zato je izuzetno važno znati koje biljke im smetaju, a koje im pomažu da se razviju.
Tri biljke koje NIKAKO ne bi smjele rasti pored krastavaca:
Aromatične biljke poput žalfije i nane
Iako su ove biljke korisne u kuhinji i odlične za tjeranje pojedinih štetočina, krastavci ih ne podnose. Njihova eterična ulja negativno utiču na rast krastavaca, usporavaju ih i slabe.
Dinja
Naizgled srodne biljke, ali dinja privlači insekte koji vole i krastavce. Sadnja ovih biljaka blizu može povećati broj štetočina i ugroziti urod.
Krompir
Ako krompir posadite preblizu krastavcima, “izvući” će iz zemlje sve hranjive materije. Rezultat su sitni, zakržljali plodovi i slab rast krastavaca.
Biljke koje krastavci vole – savršeni saveznici u bašti:
Ako želite da vaši krastavci rastu bujno i zdravo, okružite ih biljkama koje im pomažu:
- Pasulj
- Cvekla
- Celer
- Kukuruz
- Mirođija
- Zelena salata
- Neven
- Potočarka
- Grašak
- Rotkvica
- Suncokret
Ove biljke ne samo da su dobre komšije, već pomažu u rastu i štite krastavce od štetočina.
Zašto je važno pažljivo birati biljne komšije u bašti?
Pravilnim kombinovanjem biljaka u bašti postiže se višestruka korist:
- Povećava se prinos i zdravlje biljaka
- Prirodna zaštita od štetočina – neke biljke štite krastavce od nametnika
- Bolja iskoristivost prostora
- Privlačenje korisnih oprašivača
Podrška biljkama koje zajedno bolje rastu – poput kukuruza, tikvica i pasulja, poznatih kao “tri sestre” koje se tradicionalno sade zajedno
Zaključak:
Uzgoj krastavaca, kao i svake druge biljke, zahtijeva više od pukog zalijevanja i prihrane. Mnogi baštovani, posebno početnici, često zanemaruju koliko je važno obratiti pažnju na biljne susjede, ne sluteći da upravo loš izbor biljaka u neposrednoj blizini može biti razlog slabog rasta, zakržljalih plodova ili čak potpunog propadanja usjeva.
Priroda funkcioniše po pravilima koja nisu uvijek vidljiva na prvi pogled. Svaka biljka ima svoj „karakter“ – neke se međusobno pomažu i podstiču rast, dok druge ulaze u tihu borbu za prostor, vodu i hranjive materije, iscrpljujući jedna drugu. Upravo zato je važno razumjeti ove odnose i planirati sadnju u skladu s prirodnim zakonitostima.
Krastavci su osjetljiva biljka kojoj je potrebna pažljiva njega, pogotovo u nepovoljnim vremenskim uslovima. Ako im se doda još i loše društvo u bašti, poput krompira, dinje ili aromatičnih biljaka poput žalfije i nane, rizikujete da sav trud oko sadnje, zalijevanja i prihrane padne u vodu. Ove biljke ili crpe vitalne hranjive materije iz tla, ili privlače štetočine koje napadaju i krastavce, ili pak svojim eteričnim uljima usporavaju njihov razvoj.
S druge strane, pravilno odabrani biljni saveznici mogu imati nevjerovatno pozitivan uticaj. Biljke poput pasulja, mirođije, nevena, suncokreta i drugih ne samo da podstiču rast krastavaca, već ih štite od štetočina, poboljšavaju plodnost zemljišta i doprinose zdravijem i bogatijem urodu. Njihova prisutnost stvara prirodni balans i čini vašu baštu otpornijom na bolesti i napade insekata.
Osim toga, ovakav način sadnje – u skladu s prirodom i zakonima biljnog svijeta – štedi prostor, povećava produktivnost i doprinosi ljepšem, raznovrsnijem izgledu vaše bašte. Pravilna kombinacija biljaka privlači više oprašivača, što direktno utiče na plodnost i kvalitet uroda.
Zato, prije nego što sljedeći put posadite svoje krastavce, dobro razmislite koga ćete im „dovesti“ u komšiluk. Pravilnim odabirom biljnih susjeda ne samo da ćete osigurati bogatu berbu, već ćete i dugoročno učiti kako priroda funkcioniše – a to je, u konačnici, i suština svakog pravog baštovanstva.
