Ove godine ranije prelazimo na zimsko računanje vremena

Svake jeseni kazaljke vraćamo jedan sat unazad, dobijamo malo duži san, ali i podsjetnik da vrijeme ne zavisi samo od prirode – već i od naših dogovora.

I dok se neki raduju dodatnom satu odmora, drugi se s pravom pitaju: ima li pomicanje sata danas uopće smisla?

Zašto je uopće uvedeno pomicanje sata?

Ideja o pomicanju sata datira iz vremena kada je čovjek više zavisio od prirodne svjetlosti.
Cilj je bio uštedjeti električnu energiju – duži dan značio je manje korištenje svjetla uveče.
U doba kada su ljudi radili od svitanja do sumraka, to je imalo smisla.

➡️ Međutim, danas živimo u svijetu 24-satne rasvjete, digitalnih ekrana i fleksibilnog radnog vremena.
Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da ova praksa više ne donosi nikakvu stvarnu korist.

Kada pomjeramo sat i šta nas čeka ove jeseni?

Ove godine prelazimo na zimsko računanje vremena u noći s 25. na 26. oktobar 2025.
U tri sata ujutro, kazaljke se vraćaju na dva sata, što znači da ćemo spavati sat duže.

Na prvi pogled – zvuči kao mala pobjeda: više sna, duže jutro, sporiji početak dana.
Ali već nakon nekoliko dana, mnogi primijete da mrak dolazi prerano, što utiče na raspoloženje, energiju i produktivnost.

💬 “Jedan sat više sna kratko prija, ali dugotrajni mrak donosi umor koji se ne naspava.”

⚠️ Negativne posljedice pomicanja sata

Stručnjaci već godinama upozoravaju da ovaj sezonski ritual više šteti nego koristi.
Promjena vremena, čak i za samo jedan sat, remeti biološki sat – naš unutrašnji ritam koji kontroliše san, apetit i hormone.

Naučna istraživanja pokazuju:

1. Povećan broj saobraćajnih nesreća u danima nakon promjene sata.
2. Veći rizik od srčanih udara i povišenog krvnog pritiska.
3. Poremećaj sna i osjećaj hroničnog umora.
4. Smanjena koncentracija i promjene raspoloženja.

Zbog ovih činjenica, Evropska unija je još 2019. godine predložila ukidanje pomicanja sata, ali zemlje članice još uvijek nisu postigle dogovor – da li trajno ostati na ljetnom ili zimskom vremenu.
Rezultat? Kazaljke se i dalje, iz godine u godinu, uporno pomjeraju naprijed i nazad.

Kako se prilagoditi promjeni vremena?

Iako se čini bezazleno, tijelo zaista osjeti promjenu.
Zbog toga ljekari savjetuju da se ne čeka posljednja noć, već da se organizam pripremi postepeno.

Savjeti za lakšu prilagodbu:

Nekoliko dana ranije pomjerajte vrijeme odlaska na spavanje za 10–15 minuta.

Provodite više vremena na dnevnom svjetlu – pomaže tijelu da uskladi bioritam.

Lagane šetnje ujutro pomažu da se “resetuje” unutrašnji sat.

Izbjegavajte kafu i alkohol pred spavanje.

Održavajte rutinu – doručak, rad i odmor u isto vrijeme svaki dan.

Zimsko vrijeme – relikt prošlih vremena?

Zimsko računanje vremena danas više djeluje kao ostatak jedne prošle epohe.
Nekada je značilo uštede i efikasnost, a danas donosi zbunjenost i stres.

U doba pametnih telefona i umjetne rasvjete, pitanje je:
👉 da li zaista trebamo okretati kazaljke, ili jednostavno – okrenuti stranicu?

💭 “Vrijeme je možda isto, ali način na koji ga mjerimo odražava koliko smo se promijenili.”

Ove jeseni ponovo ćemo pomicati sat unazad – možda posljednji put, a možda opet iz navike.
Dobit ćemo jedan sat više sna, ali i kraće dane i duže noći.

Zimsko računanje vremena ostaje podsjetnik da i najjednostavnije odluke, poput jedne kazaljke, mogu uticati na naše zdravlje, raspoloženje i ritam života.

Dok čekamo da se konačno postigne dogovor, iskoristimo taj dodatni sat – ne samo za spavanje, nego i za odmor duše.