Ove godine pomicanje sata stiže ranije nego ikad – i donosi promjenu koja se mnogima neće svidjeti
Kao i svake jeseni, uskoro nas očekuje prelazak na zimsko računanje vremena, ali s jednom značajnom razlikom – ove godine sat ćemo pomaknuti ranije nego u proteklih jedanaest godina. Tačno u noći sa subote na nedjelju, 26. oktobra, u 3:00 sata ujutro, kazaljke će se vratiti jedan sat unatrag, na 2:00, čime ćemo nakratko „dobiti“ dodatni sat sna, ali i raniji dolazak mraka.
🌅 Više jutarnjeg svjetla, ali i kraći dani
Ova promjena donosi više dnevnog svjetla u jutarnjim satima, što mnogima pomaže da lakše započnu dan, ali istovremeno znači da će se mrak spuštati mnogo ranije – već oko 17 sati u poslijepodnevnim satima.
Iako se na prvi pogled čini bezazleno, raniji zalazak sunca mnogima uzrokuje pad energije, promjene raspoloženja i pojavu tzv. „jesenske melankolije“.
Dodatni sat sna ne znači i više energije – tijelu je potrebno nekoliko dana da se prilagodi novom ritmu spavanja i svjetla.
Kratka historija pomicanja sata – praksa stara više od jednog vijeka
Ideja o pomicanju kazaljki prvi put je uvedena još tokom Prvog svjetskog rata.
Njemačka i Austro-Ugarska (u čijem je sastavu tada bila i Hrvatska) uvele su ljetno računanje vremena s ciljem uštede energije i boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla.
Nakon toga, praksa je više puta ukidana i ponovo vraćana.
U bivšoj Jugoslaviji konačno se ustalila 1983. godine, dok je Europska unija 1996. uvela jedinstvena pravila za sve članice:
prelazak na ljetno vrijeme svake posljednje nedjelje u martu,
i povratak na zimsko vrijeme svake posljednje nedjelje u oktobru.
Cilj je bio usklađivanje saobraćaja, komunikacija i tržišta među državama.
Građani žele kraj pomicanja sata – ali EU još oklijeva
Nezadovoljstvo ovom praksom godinama raste.
Evropska komisija je 2018. sprovela javnu anketu u kojoj je učestvovalo 4,6 miliona građana, a čak 84% njih zatražilo je ukidanje sezonskog pomicanja sata.
Godinu kasnije, Evropski parlament je usvojio prijedlog o trajnom ukidanju promjena vremena, s idejom da se posljednja promjena dogodi 2021. godine.
Ipak, sve je stalo – države članice se nisu mogle usaglasiti da li zadržati ljetno ili zimsko vrijeme.
- Francuska i Poljska zalažu se za trajno ljetno vrijeme.
- Finska i Nizozemska žele ostati na zimskom.
- Hrvatska je sklonija ljetnom vremenu, jer se ono bolje uklapa u turističku sezonu i duže dane.
Do konačne odluke – kazaljke se i dalje pomiču dvaput godišnje.
🌍 Svijet već napušta ovu praksu
Dok EU odugovlači, mnoge zemlje su već definitivno ukinule pomicanje sata.
Rusija je još 2014. trajno prešla na zimsko vrijeme,
Turska je 2016. odlučila zadržati ljetno vrijeme tokom cijele godine,
a Kina, Japan i Indija pomicanje sata uopšte ne koriste.
Isti trend prate i Brazil, Argentina, Urugvaj, Meksiko (osim pograničnih zona), pa čak i neke evropske zemlje poput Islanda i Bjelorusije.
Ovaj globalni zaokret stvara dodatni pritisak na Evropsku uniju, koja sve teže opravdava održavanje sistema koji mnogi stručnjaci smatraju zastarjelim i beskorisnim.
Šta ova promjena znači za vas?
Iako dodatni sat sna zvuči privlačno, pomicanje vremena može izazvati kratkotrajni poremećaj biološkog ritma.
Ljekari upozoravaju da se u prvim danima nakon promjene mogu javiti:
- umor i glavobolje,
- problemi sa spavanjem,
- pad koncentracije i raspoloženja.
Zato se preporučuje da se par dana ranije prilagodite – ranije idite na spavanje i pomjerajte svoje dnevne aktivnosti za 10–15 minuta, kako bi prelazak bio što blaži.
Naše tijelo voli rutinu.
Iako sat mijenjamo u sekundi, našem unutrašnjem „biološkom satu“ treba više vremena da se prilagodi.
Pomicanje sata možda djeluje kao sitnica, ali svake godine podsjeća da živimo u vremenu koje se još uvijek mjeri starim pravilima.
Dok ostatak svijeta napušta ovu praksu, Evropa i dalje traži kompromis između dužih dana i ranijih jutara.
Ono što je sigurno – ove jeseni kazaljke ćemo opet pomaknuti unazad, ali pitanje je do kada ćemo to raditi.
Sve više stručnjaka i građana smatra da je došlo vrijeme da odaberemo jedno računanje vremena i zauvijek prestanemo vrtjeti kazaljke.
Jer vrijeme možda ne možemo zaustaviti, ali možemo odlučiti da ga živimo prirodnije – bez stresa, bez žurbe i bez vječitog vraćanja unatrag.
