Haos na ulicama Srbije: Sukobi studenata i policije, reakcije Vučića i Dačića izazvale pažnju javnosti
Situacija u Srbiji eskalirala je sinoć kada su studenti, okupljeni u inicijativi „Studenti u blokadi“, blokirali zgradu Radio-televizije Srbije (RTS). Protest, koji je trajao 22 sata, imao je jasan cilj – ukazati na potrebu za medijskom slobodom i promjenama u izvještavanju javnog servisa.
Studenti su putem društvenih mreža poručili da će zaposlenima RTS-a omogućiti izlazak iz zgrade, ali da niko neće moći da uđe dok se, kako su naveli, „ne oslobodi RTS“.
Zvanične tvrdnje i reakcije vlasti
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić brzo je reagovao, negirajući bilo kakvu upotrebu sile prema studentima. U izjavi za medije, kategorično je tvrdio da „nikakve policijske intervencije nije bilo“ i optužio pojedine medije za širenje lažnih informacija.
Međutim, dok je Dačić govorio pred kamerama TV Pink, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ga je naglo prekinuo i vidno iznerviran izjavio: „Izvini, ja ne mogu više da slušam ovo pravdanje“, nakon čega je demonstrativno napustio izjavu.
Nakon toga, Dačić je promijenio ton i rekao da su „studenti napali žandarmeriju“, čime je posredno potvrdio da je do sukoba ipak došlo.
Snimci sa društvenih mreža otkrivaju drugačiju sliku
Iako su zvanične tvrdnje bile da policija nije intervenisala, brojni video snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju potpuno drugačiju realnost. Na snimcima se jasno vidi policijska juriš na masu studenata, pri čemu su demonstranti udarani pendrecima i nasilno rastjerani.
Medijska kuća N1 prenosi da su policijske snage primijenile silu i krenule na okupljene studente, uprkos tvrdnjama zvaničnika da nikakve represivne mjere nisu preduzete.
Šta je bio povod za proteste?
Ono što je dodatno razbuktalo tenzije bila je izjava voditeljke RTS-a, koja je u direktnom programu studente nazvala „ruljom“. Tokom emisije, komentarisana je blokada, a voditeljka je dodala da „ne treba računati na dobru volju rulje“, što je izazvalo ogorčenje među studentima i dodatno podstaklo proteste.
Zaključak: Sukob narativa i realnosti – Šta ovaj incident otkriva o društvu?
Protest studenata i reakcija vlasti nisu samo izolirani događaji, već odražavaju dublje društvene podjele i nezadovoljstvo među građanima Srbije. Suština problema leži u sve izraženijem neskladu između zvaničnih izjava političara i onoga što se zaista događa na terenu. Dok su vlasti tvrdile da nikakve policijske intervencije nije bilo, snimci s lica mjesta prikazuju nasilne sukobe i juriš policije na studente, što dodatno pojačava nepovjerenje javnosti prema institucijama.
Ova situacija postavlja nekoliko ključnih pitanja:
Sloboda medija i odgovornost javnog servisa – Studentima je povod za protest bila izjava voditeljke RTS-a koja ih je nazvala „ruljom“, što ukazuje na sve veće nezadovoljstvo načinom na koji javni servis izvještava o dešavanjima u zemlji. Da li RTS zaista ispunjava svoju ulogu nepristrasnog informisanja građana, ili služi kao propagandni alat vlasti?
Uloga policije i državne sile – Iako je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić u početku negirao bilo kakvu intervenciju, njegov kasniji stav da su „studenti napali žandarmeriju“ pokazuje neusklađene narative unutar vlasti. Ovakve kontradiktorne izjave samo dodatno podstiču sumnju da se pokušava prikriti nasilna reakcija države.
Reakcija predsjednika Vučića – Njegovo ljutito prekidanje Dačića pred kamerama može se tumačiti na dva načina. S jedne strane, može biti znak da ni on nije zadovoljan načinom na koji su zvaničnici komunicirali ovu situaciju. S druge strane, može predstavljati proračunati politički potez, kako bi sebe distancirao od eventualnih negativnih posljedica policijskog postupanja.
Dugoročne posljedice studentskog protesta – Ovaj događaj bi mogao imati dalekosežne posljedice, jer pokazuje da mladi ljudi nisu pasivni posmatrači društvenih dešavanja, već da su spremni da se organizuju i javno iskažu svoje nezadovoljstvo. Pitanje je da li će vlast u narednom periodu pokušati da uguši ovakve proteste represijom ili će doći do promjena u načinu vođenja politike i komunikacije s građanima.
