Jeste li svjesni koliko štetno može biti preskakanje doručka ili konzumiranje nezdravih obroka na mozak? Također, svakodnevne aktivnosti poput vožnje uz istovremeno korištenje telefona, pušenje, prekomjerno pijenje alkohola i izloženost konstantnom stresu negativno utječu na njegovu funkciju.
Kako bi se održala optimalna funkcija mozga, važno je birati hranjive namirnice s niskim udjelom masnoća. Prema savjetima portala SmakDnia, ključno je prepoznati štetne faktore koji mogu naškoditi mozgu, ali i uvesti zdrave navike koje će mu pomoći.
Iako loše navike poput pušenja i alkohola štete mozgu, srećom, ne morate potpuno izbaciti slatkiše iz prehrane. Prema neurokirurgu Alexandru Vladu Ciurei, mozak voli čokoladu i traži hidrataciju, a osmijeh mu posebno prija. Ciurea, s više od pet desetljeća iskustva i impresivnih 23.000 operacija mozga, naglašava da štetne navike koje svakodnevno prakticiramo predstavljaju osnovu bolesti mozga.
Stalno gledanje u ekrane, bilo tableta, mobitela ili televizora, narušava našu mentalnu oštrinu. Moderno društvo, fokusirano na komunikaciju putem društvenih mreža, zanemaruje osnovnu ljudsku potrebu za zajedništvom. Ljudska priroda je stvorena za socijalizaciju, a ne za izolaciju.
Da bi mozak ostao zdrav, važno je usvojiti nekoliko jednostavnih jutarnjih rituala: rano ustajanje, otvaranje prozora, duboko disanje, izvođenje laganih vježbi i ispijanje dvije čaše vode. Prva čaša stimulira probavni sustav, dok druga pokreće ostatak tijela. Ovaj ritual pomaže mozgu da se “probudi” i pripremi za novi dan.
Dok spavamo, mozak i dalje radi, procesirajući informacije i podržavajući unutarnje organe. Često se dešava da se ujutro probudimo s rješenjem za problem koji nas je mučio dan ranije – mozak radi na pronalaženju odgovora dok mi spavamo.
Što se tiče prehrane, Ciurea preporučuje miran i koncentriran doručak bez ometanja. Mozak ne voli masnoće i sol, a prekomjerna konzumacija masne hrane dugoročno šteti njegovoj funkciji. Ako već jedete meso, birajte niskokalorične opcije poput puretine ili ribe.
Za užinu, tamna čokolada, topli kakao i med najbolji su izbori jer mozak preferira ove namirnice bogate antioksidansima. U večernjim satima, važno je ne pretjerivati s hranom – naučiti prepoznati kada je tijelo sito je ključ za optimalnu probavu.
Mozak također ima svoja najaktivnija razdoblja tijekom dana, a to su između 10:00 i 12:00 te između 16:00 i 18:00 sati. Ako se u tom periodu osjećate umorno, šalica kave može pomoći, ali uz lagano konzumiranje.
Jedan od najvažnijih savjeta neurokirurga je osmijeh – jednostavna, a učinkovita metoda za očuvanje zdravlja mozga. Osmijeh poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i pomaže mozgu da ostane agilan.
Za očuvanje memorije i sprječavanje bolesti poput Alzheimerove, važno je redovito trenirati mozak rješavanjem križaljki, zagonetki i učenjem novih vještina. Fizička aktivnost također je ključna za zdravlje mozga. Ples, primjerice, ne samo da poboljšava koordinaciju nego i odgađa razvoj demencije.
Konačno, kvalitetan san neophodan je za regeneraciju mozga. Spavanje od najmanje šest sati dnevno i isključivanje elektroničkih uređaja sat vremena prije odlaska u krevet osiguravaju opuštanje i dobar san. Čitanje knjige umjesto gledanja TV-a pomoći će vam da umirite um i pripremite se za kvalitetan odmor.
Njegujte male radosti, smijte se i vježbajte – jer vaš mozak to zaslužuje!
