⚠️ Dva znaka javljaju se danima prije moždanog udara: Kada odmah potražiti pomoć?
Moždani udar sve češći kod mladih – evo zašto
Moždani udar više nije bolest koja pogađa samo stariju populaciju. Prema riječima neurologinje dr Marjane Vukićević, broj mladih ljudi koji doživljavaju šlog u stalnom je porastu, a glavni krivci su:
- Hronično povišen krvni pritisak (hipertenzija)
- Pušenje
- Gojaznost i fizička neaktivnost
- Dijabetes tipa 2
👉 Dok su ranije uzroci šloga kod mladih bili rijetki i povezani s urođenim srčanim manama ili poremećajem zgrušavanja krvi, danas nezdrave životne navike postaju glavni rizik.
U moždanom udaru – svaka minuta odlučuje
Vrijeme je ključni faktor u liječenju moždanog udara. Što se ranije reaguje, manja je šteta po mozak i veća šansa za oporavak.
Ako se ne interveniše na vrijeme, svakog minuta može umrijeti i do 2.000.000 moždanih ćelija.
Prva reakcija: Hitna pomoć
- Hitna pomoć odmah mjeri krvni pritisak, radi EKG i osnovni neurološki pregled
- Prikupljaju se podaci o trajanju simptoma, bolestima, navikama
- U zavisnosti od stanja pacijenta, određuje se pravac liječenja:
- Sumnja na krvarenje: neurohirurgija
- Sumnja na moždani infarkt: neurološko odjeljenje
🚨 Simptomi koji upozoravaju: Kad je vrijeme za hitnu pomoć?
Većina ljudi ne prepoznaje prve znakove šloga, što često dovodi do kašnjenja u liječenju. Dr Vukićević ističe da postoje dva simptoma koja se mogu javljati danima unaprijed, ali i nekoliko iznenadnih znakova koji zahtijevaju brzu reakciju.
⚠️ UPOZORENJE: Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma – odmah reagujte!
- Iznenadna asimetrija lica – jedan obraz visi, osmijeh je iskrivljen
- Problemi s govorom – nerazumljiv ili isprekidan govor
- Trnjenje ili slabost ruke/noge, posebno s jedne strane tijela
- Zamućen vid, dvostruka slika ili potpuni gubitak vida
- Nesvjestica, vrtoglavica, jaka glavobolja
📞 Ukoliko se pojavi i samo jedan od simptoma – pozvati HITNU POMOĆ bez odlaganja!
📊 Statistika je zabrinjavajuća
- U Srbiji 28.000 ljudi godišnje doživi moždani udar
- Svakih 20 minuta neko dobije šlog
- Svakih 60 minuta neko izgubi život od posljedica udara
- Samo 10% preživjelih se potpuno oporavi
- Polovina oboljelih se može vratiti nekoj vrsti zaposlenja
- 20–30% preživjelih ostaje potpuno zavisno od pomoći drugih
Moždani udar je i drugi najčešći uzrok demencije i veliki pokretač depresije kod osoba starijih od 50 godina. Čak i kada se fizički oporave, mnogi pacijenti žive s tzv. vaskularnom demencijom, što znači da mentalne funkcije ostaju oštećene.
Kako smanjiti rizik?
Za prevenciju moždanog udara ključno je pravovremeno prepoznavanje simptoma i kontrola faktora rizika:
✅ Preventivne mjere:
- Redovno mjerite krvni pritisak
- Kontrolišite šećer u krvi
- Ostavite pušenje i alkohol
- Krećite se – barem 30 minuta dnevno
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu
- Ne ignorišite glavobolje, trnjenje, zamućen vid
„Vaše zdravlje nije u rukama sudbine – već u vašim svakodnevnim izborima.“
Moždani udar ne bira ni godine ni vrijeme. Sve više pogađa i ljude u 30-im i 40-im godinama, često bez prethodnog upozorenja. Ali tijelo ipak šalje tihe signale – i onaj ko ih prepozna na vrijeme, ima priliku da izbjegne najgori ishod.
Ne zaboravite — zdravlje nije nešto što primjećujemo dok ga imamo, već nešto čije odsustvo nas najviše boli kad ga izgubimo. Moždani udar dolazi iznenada, ali znakovi najčešće postoje. Naša odgovornost je da ih ne ignorišemo.
Ponekad je dovoljan jedan poziv na vrijeme, jedan pregled više, da život krene u potpuno drugačijem pravcu.
