Ekstremna zima 2025/26
Njemački mediji posljednjih dana preplavljeni su dramatičnim naslovima o navodno „najhladnijoj i najtežoj zimi u modernoj historiji“, koja bi, prema tim tekstovima, mogla pogoditi Evropu i Njemačku već u sezoni 2025/26. Iako tekstovi prate senzacionalne fotografije zatrpanih ulica i paraliziranog saobraćaja, stručnjaci poručuju – ovakve tvrdnje nemaju naučnu osnovu.
Meteorološke službe podsjećaju da se gotovo svake godine pojave slične priče: čas o „paklenom ljetu“, čas o „arktičkoj zimi“. Takvi članci, navodi Deutsche Welle, najčešće nastaju radi klikova i povećanja čitanosti, a ne na temelju provjerenih podataka.
Polarni vrtlog – stvarni fenomen, pogrešna interpretacija
Izvor novog meteorološkog „strašenja“ je tekst koji slabiji polarni vrtlog dovodi u direktnu vezu s arktičkim hladnoćama u Njemačkoj. Meteorolog Lothar Bock potvrđuje da vrtlog zaista može biti slabiji naredne zime, ali naglašava da to ne znači automatski ekstremnu hladnoću.
Slab polarni vrtlog ponekad omogućava da se dio hladnog zraka spusti prema Evropi – ali meteorolog Martin Gad (ARD) ističe da nema naučnih dokaza da takva situacija vodi ka rekordnim zimama. Naprotiv, slab vrtlog često znači i topliji Arktik, što ide u suprotnom smjeru od senzacionalističkih tvrdnji.
Prognoze za zimu 2025/26? – čista nagađanja
Meteorolozi su decidni: govori se o vremenu koje je još daleko i nepredvidivo. Karsten Schwanke jasno kaže:
„Ne znamo kakva će biti zima 2025/26 – i niko to sada ne može znati.“
Stručnjaci dodaju da se ozbiljnije procjene mogu praviti tek nekoliko sedmica prije početka zime, kada se analiziraju obrasci strujanja zraka, stanje Atlantika i globalnih klimatskih sistema – ali ne godinu unaprijed.
Koliko su prognoze uopšte pouzdane?
Meteorolozi objašnjavaju:
- do 3 dana unaprijed – prognoze su vrlo precizne
- do 7–10 dana – umjereno pouzdane
- preko 10 dana – nivo tačnosti naglo opada
Prognoze za 30 ili više dana najčešće prikazuju trendove, a ne konkretno vrijeme. Sve iznad toga – ulazi u sferu nagađanja.
Ekstremne zime – statistički rijetke
Njemačka je u posljednjih 100 godina imala tek nekoliko zaista ekstremnih zima, poput one 1962/63., kada su rijeke i jezera potpuno zaledile. Takvi događaji javljaju se otprilike jednom u stoljeću.
Priče o „super-zimi 2025/26“ nisu ništa drugo do medijske senzacije. Stručnjaci poručuju:
ekstremna zima je malo vjerovatna
dugoročne prognoze su nesigurne
o zimi se može govoriti tek kad joj se približimo
najpouzdanije je pratiti prognozu do 3 dana unaprijed
Drugim riječima – nema razloga za paniku. Stvarna zima stići će kao i svaka druga, a kakva će biti, saznaćemo tek kada se zaista približi.
U vremenu kada mediji žive od senzacija, a društvene mreže od dramatičnih predviđanja, lako je upasti u zamku straha i povjerovati u najcrnje scenarije. Međutim, činjenice ostaju iste: ni jedan meteorolog na svijetu ne može tačno najaviti kako će izgledati zima godinu unaprijed. Nauka poznaje granice, a vremenske prilike su složen sistem na koji istovremeno utiču okeani, vjetrovi, cirkulacija zraka, solarni ciklusi i stotine drugih faktora.
Zato je važno napraviti razliku između vijesti koje informišu i naslova koji šokiraju radi pregleda. Meteorolozi jasno poručuju da se prognozama dužim od 10 dana ne treba slijepo vjerovati, a o zimi 2025/26. možemo govoriti tek kada joj se stvarno približimo. Sve do tada, jedino ispravno je pratiti provjerene izvore i stručne analize – ne emocijama, nego razumom.
Umjesto da brinemo o „arktičkim zimama“ koje još ne postoje, bolje je fokusirati se na ono što je stvarno i sada: pripremiti se za hladne dane kao i svake godine, pratiti pouzdane prognoze i ostati racionalni. Priroda ima svoj ritam, a naš zadatak je da je razumijemo – ne da je dramatiziramo.
