NAŠE BAKE NISU ODMAH BACILE PRVU VODU OD GRAHA: Evo za šta su je koristile u kući
- Danas za čišćenje doma imamo na desetine različitih sredstava.
Sprejeve za staklo.
Deterdžente za posuđe.
Sredstva za podove.
Odmašćivače.
Ali prije nego što su police prodavnica bile prepune hemijskih preparata, ljudi su koristili ono što su već imali u kući.
I upravo zato su nastali brojni stari trikovi koji se prenose generacijama.
Jedan od zanimljivijih odnosi se na vodu u kojoj se kuhao grah.
Većina ljudi danas prvu vodu jednostavno prolije.
Naše bake, međutim, znale su je sačuvati i iskoristiti za sasvim drugu namjenu.
NEKADA SE ČISTILO ONIM ŠTO JE BILO PRI RUCI
U starijim domaćinstvima nije bilo neobično koristiti namirnice i kuhinjske ostatke i za druge poslove.
Hljeb se, primjerice, nekada koristio za uklanjanje površinske prljavštine s određenih zidnih obloga, dok su se za različite kućne poslove koristili sirće, soda, pepeo i druge jednostavne stvari koje su bile dostupne gotovo svima.
Ni voda od kuhanja graha nije uvijek završavala u sudoperu.
Kada se grah kuha, dio škroba i drugih sastojaka prelazi u vodu.
Upravo zbog toga ona može postati blago zamućena i imati nešto drugačiju teksturu od obične vode.
Zbog toga su je neke domaćice koristile za čišćenje pojedinih površina.
KAKO SU JE KORISTILE ZA STAKLO I OGLEDALA
Stari kućni trik kaže da se procijeđena voda od graha može razrijediti toplom vodom i koristiti za brisanje staklenih površina.
Najvažnije je da u njoj ne ostanu komadići hrane.
Tečnost se prvo procijedi, a zatim može nanijeti na krpu ili sunđer.
Njome se prebrišu prozori ili ogledala.
Nakon toga površinu treba prebrisati čistom vodom i dobro osušiti mekanom krpom.
Cilj je ukloniti tragove masnoće i prljavštine, a zatim površinu završno ispolirati.
Naravno, rezultat će zavisiti od vrste stakla i količine ostataka u vodi, pa je uvijek pametno prvo probati na manjoj površini.
MOŽE POSLUŽITI I KOD PRANJA POSUĐA
U starim savjetima spominje se i korištenje ove tečnosti za pranje posuđa.
Blago škrobna voda može pomoći pri uklanjanju određenih tragova hrane i masnoće, naročito ako se koristi dok je još topla.
Ipak, ona ne može u potpunosti zamijeniti deterdžent kada se radi o vrlo masnom posuđu ili kada je potrebno temeljito higijensko pranje.
Zato je bolje gledati na ovaj trik kao na pomoćnu metodu, a ne kao na univerzalno sredstvo.
ŠTA JE SA SIRĆETOM
Neki stari recepti preporučuju dodavanje male količine alkoholnog sirćeta.
Sirće može pomoći pri uklanjanju kamenca i određenih naslaga.
Može biti korisno i za staklene površine.
Ali nije dobro pretjerivati.
Sirće nije pogodno za svaku površinu.
Može oštetiti prirodni kamen, neke osjetljive premaze i pojedine metalne dijelove.
Zato je prije upotrebe najbolje provjeriti kako materijal reaguje.
Važno je i ne miješati sirće s izbjeljivačima ili sredstvima koja sadrže hlor, jer se mogu stvoriti opasni gasovi.
ZAŠTO SU OVAKVI TRIKOVI BILI POPULARNI
Nekada se mnogo više pazilo da se što manje baca.
Ono što je ostajalo od kuhanja često se pokušavalo iskoristiti još jednom.
Voda od krompira.
Voda od riže.
Kora limuna.
Sirće.
Pepeo.
Sve je imalo neku sekundarnu namjenu.
Danas takvi trikovi ponovo privlače pažnju jer ljudi traže jeftinije i jednostavnije načine održavanja doma.
IPAK, NIJE SVAKI STARI TRIK ČUDOTVORAN
To što su naše bake nešto koristile ne znači automatski da će uvijek biti bolje od modernih sredstava.
Neki stari savjeti zaista mogu biti praktični.
Drugi su jednostavno nastali u vrijeme kada nije bilo boljih opcija.
Voda od graha može se isprobati za lagano čišćenje, ali ne treba očekivati da će zamijeniti sva sredstva za higijenu doma.
Posebno ne tamo gdje je potrebna prava dezinfekcija.
AKO JE ŽELITE ISPROBATI
Najjednostavnije je sačuvati manju količinu vode od kuhanja graha.
Procijediti je.
Razrijediti toplom vodom.
Zatim njome prebrisati staklo ili drugu pogodnu površinu.
Na kraju sve treba dobro isprati ili prebrisati čistom vodom i osušiti.
Ako ostavlja tragove, metoda vam vjerovatno neće odgovarati.
Ako površina ostane čista i sjajna, možda ste pronašli još jednu korisnu namjenu za nešto što biste inače bacili.
STARI TRIKOVI ČESTO IMAJU JEDNU DOBRU LEKCIJU
Nije najvažnije da svaki kućni savjet djeluje savršeno.
Mnogo je zanimljivija ideja koja stoji iza njih.
Da se ono što imamo može iskoristiti više puta.
Da nije svaka stvar otpad čim završi svoju prvu namjenu.
I da ponekad najjednostavnija rješenja već postoje u kuhinji.
Zato, sljedeći put kada budete kuhali grah, prije nego što prvu vodu prospete u sudoper, možda vrijedi sačuvati malu količinu i isprobati ovaj stari kućni trik.
