Drastičan rast cijena u Hrvatskoj!
U posljednje vrijeme, potrošači u Hrvatskoj suočavaju se sa značajnim povećanjem cijena osnovnih namirnica i proizvoda, što izaziva zabrinutost. Jedan od nedavnih primjera je Kanditova čokolada s rižom Riki u pakiranju od 300 grama, koja je prije samo dva mjeseca koštala 6,29 eura. Sada se na policama trgovina, uz istaknutu oznaku “trajno niska cijena”, može naći po nevjerojatnoj cijeni od 8,99 eura, navodi Večernji.hr.
Ovaj trend rasta cijena nije ograničen samo na čokoladu. Kako izvještava isti izvor, brojni proizvodi, poput Franckove jubilarne kave od 400 grama, također su značajno poskupjeli. Primjerice, cijena kave u srpnju je bila 6,29 eura, dok je samo nekoliko mjeseci ranije koštala 5,72, a na akcijama čak i 4,72 eura. Fenomeni poput “šrinkflacije” i “skimpflacije” utječu na čokoladne i konditorske proizvode, smanjujući gramažu proizvoda dok cijene i dalje rastu. Milka čokolade od 270-300 grama sada koštaju 5,35 eura, dok su Kraševe napolitanke od 500 grama s akcijskih cijena od 3,89 eura skočile na 7,46 eura.
Razlozi za ove skokove u cijeni često se pripisuju porastu cijena sirovina, poput kakaovca i kave, kao i povećanju cijena goriva. Dodatno, globalne geopolitičke krize, uključujući rat u Ukrajini, dodatno pogoršavaju inflaciju, što rezultira većim cijenama u maloprodaji. Zanimljivo je da cijene pšenice, ključnog sastojka kruha i peciva, opadaju, dok cijene tih proizvoda i dalje rastu, što zbunjuje kako potrošače, tako i stručnjake.
Osim toga, istraživanje provedeno od strane agencije Nielsen IQ za magazin “Ja Trgovac” pokazalo je da su od svibnja prošle godine do travnja 2024. najviše poskupjeli proizvodi poput sredstava za čišćenje stakla (30%), sportskih napitaka i čokolade za kuhanje (25%), te dodaci prehrani (22%). Oko trećine svih proizvoda bilježi dvoznamenkasti rast cijena.
Udruge potrošača i sindikati izražavaju nezadovoljstvo zbog ovakvog razvoja situacije. Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ana Knežević, ističe kako projekt tajnih kupaca više ne postoji, dok cijene neumorno rastu. Ona poziva potrošače da bojkotiraju najskuplje trgovce, no napominje kako to nije uvijek moguće, posebno u manjim mjestima s ograničenom ponudom. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata dodaje da trgovci koriste razne izgovore za poskupljenja, uključujući troškove radne snage i rast plaća.
Ova situacija stavlja potrošače u tešku poziciju, jer troškovi osnovnih potrepština neprestano rastu, dok prihodi ne prate taj tempo.
S obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, sve više potrošača u Hrvatskoj osjeća pritisak neprestano rastućih cijena, dok je njihova kupovna moć sve slabija. Inflacija koja je započela tijekom pandemije COVID-19 i dodatno pogoršana ratom u Ukrajini postala je neizbježan dio svakodnevnog života. Na policama trgovina, potrošači sve češće primjećuju poskupljenja ne samo luksuznih, već i osnovnih proizvoda, poput kruha, mlijeka, kave i čokolade. Čak i kada cijene sirovina poput pšenice padaju, krajnji proizvodi ne prate taj trend, što zbunjuje mnoge.
Još jedan faktor koji doprinosi ovom rastu cijena je takozvana “šrinkflacija”, fenomen u kojem proizvođači smanjuju količinu proizvoda, ali zadržavaju ili čak povećavaju cijenu. Na primjer, čokolada koju su potrošači nekada kupovali u pakiranjima od 300 grama sada može težiti 270 grama, ali cijena je ostala ista ili čak viša. Ovaj trik, koji na prvi pogled prolazi nezapaženo, zapravo čini da potrošači plaćaju više za manje, dodatno pogoršavajući osjećaj da su prevareni.
S obzirom na to da je Hrvatska ušla u eurozonu, neki analitičari smatraju da prelazak na euro također ima ulogu u rastu cijena. Psihološki efekt zamjene valute i zaokruživanje cijena na više doprinijeli su percepciji da su mnogi proizvodi znatno skuplji nego prije. Iako se uvođenje eura trebalo osjetiti kao pozitivan korak ka stabilnijem gospodarstvu, za mnoge potrošače ova promjena je samo dodatno opteretila njihov budžet.
Udruga za zaštitu potrošača također ističe da bi potrošači trebali biti aktivniji u traženju povoljnijih opcija. Preporučuju pažljivo praćenje cijena, korištenje akcija i popusta, te razmatranje promjene trgovina u kojima obavljaju kupovinu. No, ovaj savjet često nije praktičan za ljude u ruralnim područjima gdje postoji samo nekoliko trgovina, zbog čega su prisiljeni kupovati po skupljim cijenama.
Na duži rok, potrošači su u nezavidnoj situaciji jer su pritisnuti između rastućih cijena i stagnirajućih prihoda. Bez adekvatnih mjera ili intervencija, inflacija može dodatno produbiti socijalne nejednakosti, prisiljavajući mnoge na štednju ili na odricanje od osnovnih potrepština.
