8 VRSTA TABLETA KOJE SE NE SMIJU KORISTITI NEKONTROLISANO – MOGU UTICATI NA PAMĆENJE I MENTALNU JASNOĆU

Mnogi ljudi svakodnevno uzimaju različite tablete, često ne razmišljajući o tome kakav dugoročni uticaj one mogu imati na pamćenje, koncentraciju i mentalnu bistrinu. Iako je većina lijekova korisna i neophodna kada se pravilno koriste, određene grupe mogu, pri dugotrajnoj ili nepravilnoj upotrebi, negativno djelovati na funkcije mozga.

Stručnjaci naglašavaju da nijedan lijek nije opasan sam po sebi – rizik najčešće nastaje zbog dugotrajne upotrebe, kombinovanja više preparata, pogrešnih doza i izostanka ljekarskog nadzora. Upravo zato je važno znati koje grupe lijekova se najčešće povezuju s kognitivnim smetnjama.

1. Lijekovi koji utiču na hemijske prenosioca važne za pamćenje

Ovi lijekovi koriste se za različite tegobe, poput alergija, mučnine, problema s mokrenjem ili stomačnih smetnji. Njihovo djelovanje može uticati na moždane hemijske procese koji su ključni za pamćenje i učenje.

Kod češće ili dugotrajne upotrebe mogu se javiti:

usporenost

pospanost

problemi s kratkoročnim pamćenjem

Istraživanja pokazuju da kod starijih osoba dugotrajna primjena može povećati rizik od demencije, dok se kod mlađih češće javlja privremena „mentalna magla“.

2. Tablete protiv nesanice i napetosti

Ova grupa lijekova djeluje smirujuće na moždanu aktivnost i često se koristi za poboljšanje sna ili smanjenje anksioznosti. Međutim, bez pravilnog nadzora mogu dovesti do:

zavisnosti

smanjene mentalne budnosti

konfuzije i sporijih reakcija

Starije osobe su posebno osjetljive, a dugotrajna svakodnevna upotreba povezuje se s ubrzanim kognitivnim opadanjem.

3. Stariji antihistaminici za alergije

Iako efikasno ublažavaju simptome poput kihanja i svraba, ovi lijekovi često imaju jak sedativni efekat. Mogu izazvati:

pospanost

usporeno razmišljanje

slabiju koncentraciju

Kod mlađih osoba ovi efekti su obično prolazni, ali kod starijih mogu biti izraženiji i dugotrajniji.

4. Određene tablete za spavanje

Postoje lijekovi za san koji nisu iz iste grupe kao sredstva za smirenje, ali djeluju na slične moždane receptore. Namijenjeni su kratkotrajnoj upotrebi, ali njihovo dugoročno korištenje može:

promijeniti kvalitet moždane aktivnosti

negativno uticati na pamćenje

Zbog toga se preporučuje rješavanje uzroka nesanice, a ne dugotrajno oslanjanje na tablete.

5. Neki lijekovi protiv bolova

Određeni analgetici djeluju direktno na centralni nervni sistem. Ako se koriste bez nadzora, mogu izazvati:

pospanost

smanjenu koncentraciju

usporene reakcije

Ovi efekti povećavaju rizik od povreda i nezgoda, pa se preporučuje korištenje isključivo kada je medicinski opravdano.

6. Antidepresivi starije generacije

Iako mogu biti vrlo efikasni kod određenih pacijenata, stariji antidepresivi mogu uticati na hemijsku ravnotežu mozga na način koji ponekad utiče i na pamćenje. Danas se sve češće koriste modernije alternative sa znatno manjim rizikom od kognitivnih nuspojava.

Izbor terapije mora biti individualan i stručno vođen.

7. Lijekovi za probavne tegobe i smanjenje želudačne kiseline

Dugotrajna upotreba nekih od ovih lijekova može smanjiti apsorpciju vitamina B12, koji je ključan za zdravlje nervnog sistema. Njegov manjak može dovesti do:

slabije koncentracije

zbunjenosti

problema s pamćenjem

8. Snažna sredstva za smirenje

Ovi lijekovi djeluju vrlo snažno na centralni nervni sistem i koriste se samo u posebnim medicinskim situacijama. Nepravilna upotreba može izazvati:

izraženu pospanost

usporene reakcije

smanjenu mentalnu funkciju

Zbog toga se nikada ne smiju koristiti bez stroge ljekarske kontrole.

Najveća sigurnost postiže se kada se lijekovi koriste:

prema savjetu stručnjaka

u propisanim dozama

uz redovne kontrole

Svaki organizam reaguje drugačije, zato je individualan i odgovoran pristup terapiji najbolja zaštita za zdravlje mozga, pamćenje i mentalnu jasnoću.